Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastaje se danas s kancelarom Olafom Scholzom, posljednjeg dana državnog trodnevnog posjeta Njemačkoj na kojem će glavne teme razgovora biti pomoć Ukrajini i snaženje Europe, pitanja oko kojih postoji razmimoilaženje dviju država.
Posjet obilježen počastima i simbolima prijateljstva i jedinstva završava se u Muensteru, nakon čega će se popodne održati i sastanak ministara obiju zemalja u Mesebergu, nedaleko od Berlina, ovaj put u nazočnosti i kancelara Scholza.
Macron upozorava na rast desnice
U središtu razgovora u Mesebergu, vladinoj rezidenciji u istoimenom dvorcu, bit će politički aspekti francusko-njemačkog prijateljstva koji su se u posljednje dvije godine Scholzove vlade pokazali problematični zbog razmimoilaženja oko pomoći Ukrajini i gospodarskim vezama s SAD-om i Kinom.
“Loš vjetar puše u Europi, probudite se”, rekao je Macron u ponedjeljak tijekom posjeta Dresdenu, manje od dva mjeseca pred europske izbore, i upozorio na uspon krajnje desnice i opasnost koju ruski rat u Ukrajini predstavlja za Europu.
Prije susreta sa Scholzom u Mesebergu, Macronu će u Muensteru biti dodijeljena Međunarodna nagrada Westfalije za mir i tom će prilikom održati govor u nazočnosti predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Nagrada mu je izvorno bila dodijeljena zbog pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se spriječila i potom zaustavila ruska invazija na Ukrajinu 2022., no Macron je od tada prekinuo svaki kontakt s vladarom Kremlja, dok se vojna operacija i dalje nastavlja i ruske trupe napreduju na terenu.
“Mir nije kapitulacija Ukrajine. Mir je onaj koji će Ukrajinci izabrati”, poručio je Macron u govoru upućenom Rusiji.
Neslaganje europskih partnera
Kijev je u ponedjeljak ponovo zatražio sustave protuzračne obrane kako bi se mogle presretati ruske navođene bombe.
Njemačka, koja je u travnju najavila slanje sustava Patriot, traži od europskih saveznika da slijede taj primjer, no za razliku od Washingtona, Pariza i Londona, Scholz odbija Kijevu isporučiti projektile Taurus dugog dometa, do 500 kilometara.
Europljani, ali i SAD, boje se daljnje eskalacije, što daje prednost ruskim snagama. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da je “vrijeme da se preispitaju” ograničenja prema Ukrajini u smislu korištenja zapadnog oružja na ruskom tlu jer joj to “veže ruke iza leđa”.
Emmanuel Macron žali zbog neslaganja s nekim europskim partnerima, među kojima je i Njemačka, te ne isključuje i slanje francuskih vojnika u Ukrajinu.
Što se Europe tiče, Macron zagovara veću europsku autonomiju kako bi se europsko gospodarstvo zaštitilo od konkurencije SAD-a i Kine, dok je Scholz zauzeo uobičajeno transatlantsko stajalište te nastoji zadržati njemački pristup kineskim tržištima.
