Majčino selo u Međugorju već 30 godina pruža emocionalnu sigurnost i osjećaj privrženosti djeci i mladima bez roditeljske skrbi.
Majčino selo je ustanova za predškolski odgoj i socijalnu skrb koja djeluje od 1993. godine. Već tada je pokojni fra Slavko Barbarić (osnivač Majčina sela) organizirao prihvat i smještaj djece izbjeglica, kao i obitelji pogođenih siromaštvom i ratom (1991.-1995.).
Ravnatelj Majčina sela fra Dragan Ružić rekao je kako je posljednjih desetak godina ova ustanova izrasla u predivno, prostrano, naselje s brojnim sadržajima.
Majčino selo je idejno projekt za očuvanje i zaštitu života u svim njegovim oblicima. Institucionalno ono je ustanova za predškolski odgoj i socijalnu skrb. Kao što ime kaže, Majčino selo obavlja dvije osnovne djelatnosti, odgaja djecu predškolske dobi iz Međugorja i okolice te skrbi o djeci koja su, iz bilo kojeg razloga, ostala bez roditeljske skrbi.
U početnoj zamisli ova je usluga bila namijenjena ratnoj siročadi, ali vremenom okolnosti su se izmijenile. Dakle, u užem smislu Selo danas čine Dječji vrtić i sedam obiteljskih kuća u kojima su smještena djeca koja su tu pronašla toplinu doma i vedro ozračje za svoj ljudski i vjernički rast. Do prije koju godinu Selu je pripadala i tzv. ‘‘sigurna kuća” za smještaj djevojaka-majki i žena koje su doživjele nasilje u svojoj obitelji, a sad je ta kuća predana na upravljanje časnim sestrama. Uz to, dio Sela su Likovna radionica, Humanitarna udruga ”Međugorje mir”, te Zajednica “Milosrdni otac”, pojasnio je u ravnatelj u razgovoru za Fenu.
Dodao je kako Selo u svom nastanku, razvoju i sadašnjosti jeste i želi ostati izraz vjere koja se konkretizira u djelima ljubavi.
Fra Dragan ističe kako trenutno oko tridesetak štićenika na ovaj ili onaj način koristi usluge Majčina sela, bilo da su smješteni po kućama u samome Selu, bilo da su u sveučilišnim središtima na studiju.
Selo je po statutu ustanova koja skrbi o štićenicima do svršetka srednje škole, ali što se promijeni u njihovim životima nakon završetka srednje škole, ništa bitno. Stoga Majčino selo ulaže dodatne napore kako bi omogućilo onima koji žele i mogu nastaviti akademsku izobrazbu da se tako dodatno pripreme za život. Pet štićenika trenutno studira u Mostaru, a nedavno je jedan štićenik završio medicinski fakultet, kazao je ravnatelj Ružić.
Dodao je kako su uzroci zbog kojih djeca dolaze u Selo mnogovrsni i različiti, a ono što je zajedničko u svim slučajevima jeste izostanak mogućnosti da oni nastave svoj život u svojoj biološkoj obitelji te im je potrebna skrb.
Učenje, športske aktivnosti, molitva, kućne obaveze, glazbena, dramska i likovna sekcija samo su neke djelatnosti koje se u Selu ispunjavaju svakodnevno.
Ravnatelj je kazao kako Majčino selo ne može u potpunosti nadomjesti sve one pogodnosti i udobnosti koje može dati jedna obitelj, ali ono nastoji stvoriti okružje i pogodno ozračje u kojem ovi mladi ljudi mogu naći sve potrebne poticaje za svoj ljudski i kršćanski rast.
Osim tvarnih osnova koje im Majčino selo osigurava, ono im po svojim odgojnim mehanizmima biva oslonac i potpora, usmjerava ih na životnom putu, pomaže im zacijeliti moguće rane i nadići traume. Selo je od početka zamišljeno kao obiteljski dom, tako da djeca imaju svoja uporišta, svoje kuće, a time i osjećaj sigurnosti i zaštićenosti koji je tako potreban u toj životnoj dobi.
Dakle, nije riječ o bezličnom, mnoštvom pristupu, tipa vojarne, nego o pojedinačnom pristupu, u malim obiteljskim jedinicama. Djeca tu, osim usluga odgojiteljica u svojim kućama, mogu računati na potporu cijelog stručnog tima u kojem se nalaze medicinska sestra, socijalna radnica, defektolog, psiholog, logoped, naglasio je.
Dodao je kako ova ustanova za štićenike upriličuje duhovne obnove, razne radionice, predavanja, izlete, ali nastoji ih pratiti i nerijetko pomagati i nakon što napuste Selo.
Djeca na skrbi mogu ostati u Majčinu selu do svršetka srednje škole.
Nakon srednje škole, štićenici koji žele nastaviti svoje akademsko usavršavanje, imaju mogućnost o trošku Sela nastaviti studij. Oni koji za to nemaju uvjeta ili jednostavno ne žele, obično traže namještenje i smještaj izvan Sela koje im daje svesrdnu potporu i pomoć dok se ne uključe u društvo i ne zadobiju samostalnost. Ovo je možda najkritičniji dio Sela.
Naime, djeca koja žive na ovaj način imaju strukturalnu poteškoću prilikom samostalnog uključivanja u društvo i tu bi se svakako trebalo poraditi da se osigura i vrijeme i mjesto za organiziraniju tranziciju tim mladim ljudima. Možda otvaranjem neke kuće izvan Sela u kojoj bi boravili jedno vrijeme sami, ali ipak pod nadzorom i pratnjom iz Sela, istaknuo je Dragan.
Majčinom selu se može pomoći prije svega molitvom te ljudskom i kršćanskom potporom.
Selo želi biti čudo dobrote, ali prije nego što to može postati potrebna je providnost. I treba reći da je Selo tijekom ovih 25 godina uglavnom živjelo od nje, od te velike Božje velikodušnosti. Molitvom dajemo, hvalu Bogu, ali molimo i za daljnju providonosnu pratnju kao i za dobročinitelje kojima se providnost služi. Selo svakog radnog dana pripremi više od 200 obroka, pojasnio je ravnatelj.
Naglasio je kako ljudi mogu pomoći preporukom i lijepom riječju o djelovanju Majčina sela, a onda i novčanim prilozima, darivanjem u opremi i hrani.
U Majčinu selu uzgajaju aroniju, šipak te proizvode organsku hranu.
Imamo tehničku vodu iz dva izvora, dvije solarne centrale, solarne kolektore za toplu vodu, radi se na obnovi izolacija na postojećim objektima. U nekoliko plastenika i na otvorenom proizvodimo organsku hranu, uzgajamo domaće životinje (svinje, ovce, perad), odnedavno imamo nekoliko košnica za pčele, pravimo zimnicu i brojne druge aktivnosti. Uz to, raspolažemo s 452 stabla masline, 278 stabala divljeg šipka i 10 pitomoga, te 571 stablom aronije te manjim brojem nasada drugog voća. Uzgoj je posve ekološki, imamo sustav navodnjavanja kap po kap, kazao je Dragan.
Dodao je kako od ploda aronije prave sok, koji dijelom popiju, a nešto dijele prijateljima i hodočasnicima koji u zamjenu ostave novčani dar. Aronija je za njih i izvor uzdržavanja.
Inače, Selo je registrirano pri Sudu u Mostaru, a kao osnivač se navodi Hercegovačka franjevačka provincija. Ono je pod nadzorom nadležnih federalnih ministarstava te nastoji svoju djelatnost provoditi u skladu s pozitivnim zakonima te u dosluhu sa znanstvenim dostignućima odgojnih znanosti.
(Fena)
