Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” uputili su pismo međunarodnim organizacijama, uključujući NATO, EUFOR i OHR, povodom izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će se Srbija suprotstaviti svim silama Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, te kako će usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici “otvoriti Pandorinu kutiju bez presedana”.
NATO snage na granici
Iz ovih Udruženja pitaju “šta znači otvaranje Pandorine kutije”, pozivaju da se Vučićeve “prijetnje” shvate ozbiljno te da se hitno rasporede snage NATO-a na granicu BiH i Srbije.
”S obzirom da predsjednik Srbije tvrdi da će se Srbija suprotstaviti svim silama Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, te kako je ponosan na rezultate kampanje protiv prijema Kosova u Vijeće Europe i Rezolucije o Srebrenici, nagovještavajući kako će usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici ‘otvoriti Pandorinu kutiju bez presedana’. Pitamo se šta znači otvaranje Pandorine kutije? Otvaranje plana Srpskog sveta s oružjem dobivenim od Rusije i Kine? Znači li to novi rat ili nastavak neostvarenih snova predsjednika Srbije iz devedesetih”, naveli su iz Udruženja.
Naglašavaju da je svaka prijetnja miru ozbiljno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma te da je sama najava predsjednika Srbije o “otvaranju” nečeg poziv garantima mira u Bosni i Hercegovini da zaštite mir.
”Predsjednik Srbije je osoba koja je javno zaprijetila; ‘za jednog Srbina ubit ćemo sto muslimana’ i izjave takve osobe se moraju ozbiljno shvatiti. Pozivamo sve predstavnike međunarodne zajednice da najozbiljnije shvate prijetnje Aleksandra Vučića i da hitno rasporede NATO snage na granici BiH i Srbije”, zatraženo je u pismu.
Pandorina kutija
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je kako će rezolucija o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini UN-a, gdje ne postoji pravo veta, ”biti donesena preglasavanjem, što će otvoriti Pandorinu kutiju jer će uslijediti mnogo inicijativa za donošenje rezolucija o zločinima genocida počinjenim u svijetu, od Jasenovca pa nadalje”’.
Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici trebala bi se tijekom svibnja naći na glasanju pred Općom skupštinom UN-a.
U nacrtu se, uz ostalo, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubojstvo oko 8000 bošnjačkih civila u srpnju 1995. godine.
Vučić je rekao da se tijekom boravka u sjedištu UN-a u New Yorku sastao s 22 predsjednika i premijera, sa šest dužnosnika UN-a te s predstavnicima ukupno 111 zemalja članica UN-a, kako bi spriječio usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Kolektivna krivnja
Srbija se protivi usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici i prijemu Kosova u Vijeće Europe i bit će to neizvjesna borba, rekao je Vučić u ponedjeljak po povratku iz New Yorka.
Lobiranje protiv rezolucije ocijenio kao borbu “borbu Davida i Golijata” istaknuvši kako se borio za “čast i obraz Srbije” te dodao da donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici služi samo za traženje ratne odštete od Srbije.
Srbija se protivi rezoluciji smatrajući da se tako nameće kolektivna krivnja srpskom narodu, a u UN-u ponajprije računa na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.
Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Države i zemlje Europske unije.
Sve opcije otvorene
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.
Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima BiH je osuđeno više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora, podsjeća Hina.
Komentirajući očekivano glasanje o prijemu Kosova u Vijeće Europe tijekom svibnja, Vučić je rekao kako su “sve opcije otvorene”, ali su i dalje najveće šanse da će Priština dobiti zeleno svjetlo.
Parlamentarna skupština VE je 16. travnja usvojila preporuku za prijem Kosova u tu organizaciju, konačna odluka očekuje se 16. svibnja, a za prijem Kosova u Političkom odboru VE-a trebalo bi osigurati glasove dvije trećine od 46 članica.
