Skloništa za migrante u Tijuani, gradu smještenom uz granicu sa San Diegom u Kaliforniji, pripremaju se za mogući porast priljeva migranata ako američki predsjednik Donald Trump provede svoj plan masovnih deportacija, piše CNN. Prema lokalnim vlastima, u meksičkom pograničnom gradu smještenom u sjeverozapadnoj državi Baja California djeluje više od 30 skloništa. Humanitarni radnici ističu nedostatak prostora, resursa i opću nesigurnost kao glavne probleme s kojima se ta skloništa suočavaju.
C Jamie Marín, ravnatelj skloništa Jardin de las Mariposas, izjavio je da postoji zabrinutost da bi Trumpove potencijalne masovne deportacije mogle izazvati humanitarnu krizu kod pružanja usluga za migrante koji žele ući u SAD, kao i za one koji su već deportirani. “Postoji kolektivna nervoza zbog odluka koje donosi administracija predsjednika Trumpa”, rekao je Marín. “Najveći izazov za skloništa je neznanje o tome što nas čeka. Mentalno se pripremam,” izjavio je Pat Murphy, voditelj skloništa Casa del Migrante prošlog tjedna, prije Trumpove inauguracije.
Njihove brige proizlaze iz Trumpovog obećanja da će provesti masovne deportacije nakon preuzimanja dužnosti.Tijekom jučerašnjeg inauguracijskog govora, Trump je ponovio svoje obećanje. “Započet ćemo proces vraćanja milijuna i milijuna stranaca kriminalaca u zemlje iz kojih su došli,” izjavio je s Kapitola.
Gradonačelnik Tijuane: Stanje nije alarmantno
U pripremi za mogući priljev migranata u grad, vlasti u Tijuani prošlog su tjedna proglasile izvanredno stanje. To je administrativni korak koji omogućuje gradu pristup sredstvima za najam prostora, plaćanje pravnih usluga, osoblja, opreme i zaliha. Međutim, gradonačelnik Ismael Burgueño Ruiz prošlog je tjedna izjavio da je ta mjera samo preventivna, u slučaju da Trump doista učini ono što je rekao da će učiniti, no u gradu nisu u panici. Rekao je i da je grad pripremio prostore za slučaj povećanog broja deportiranih osoba.
Ipak, Murphy, koji je na čelu skloništa Casa del Migrante od 2013., kaže kako prostor nije jedini problem. “Morate se brinuti o migrantima, pitanje je tko će organizirati programe i obuku za njih,” rekao je Murphy, dodajući kako vjeruje da bi lokalne vlasti trebale bliže surađivati sa skloništima kako bi se ublažila potencijalna kriza. Drugi humanitarni radnici se slažu. “Nije dovoljno samo osigurati krevet i malo hrane, moramo stvoriti prostor koji će pomoći ljudima psihološki i duhovno,” izjavila je Albertina Pauletti iz skloništa Madre Assunta.
Nije poznato koliko je migranata trenutačno u Tijuani
Marín je naglasio da skloništima treba više sredstava za hranu, sveobuhvatne medicinske usluge, pomoć programima dobrovoljnog povratka u zemlje podrijetla, više programa koji promiču integraciju i dostojanstvo kroz zapošljavanje, posebna pažnja za seksualne raznolikosti te više usluga posvećenih mentalnom zdravlju.
Nije poznato koliko migranata trenutačno boravi u Tijuani, no podaci vlade pokazuju da je od siječnja do kolovoza 2024. više od 30.000 migranata u nekom trenutku boravilo u tom gradu. Meksička savezna vlada također se priprema za mogući priljev migranata najavom otvaranja novih skloništa u pograničnim gradovima te organiziranjem pomoći za migrantske karavane.
Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum izjavila je 3. siječnja da su se mnogi migranti već odlučili vratiti u svoje zemlje podrijetla. Unatoč rastućoj nesigurnosti, skloništa ostaju predana svojoj misiji. “S obzirom na moguće masovne deportacije, radimo na projektima koji će pomoći tim ljudima u svakom smislu, kao i onima koji žele postati dio zajednice Tijuane, a ne žele se vratiti u svoje zemlje podrijetla”, rekla je Pauletti.
