Toplinski val i dugotrajna suša dodatno su pogoršali već tešku situaciju u poljoprivredi Bosne i Hercegovine. Poljoprivrednici upozoravaju da bi se posljedice mogle uskoro osjetiti i na tržištu hrane, posebno kada je riječ o mesu.
Predsjednik Skupštine Udruge poljoprivrednika Republike Srpske Mišo Maljčić upozorio je da bi, ukoliko se nastavi smanjivati proizvodnja mesa u Europskoj uniji, cijene mesa mogle značajno porasti.
„Meso će poskupjeti dva do tri puta“, rekao je Maljčić gostujući u programu N1.
Istovremeno, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je kako se domaća proizvodnja već godinama bori za opstanak zbog velikog uvoza i, kako navodi, nelojalne konkurencije.
Kukuruz gotovo potpuno uništen
Maljčić je govorio i o stanju u poljoprivredi u Republici Srpskoj, posebno istaknuvši posljedice suše. Zemljište je, kako navodi, izrazito isušeno, a posebno je ugrožen kukuruz, jedna od ključnih kultura za stočarsku proizvodnju.
PREPORUKA ZA VAS
Prema njegovim riječima, kukuruz je već dosegnuo fazu u kojoj je njegov biološki rast zaustavljen, a oko 90 posto usjeva potpuno je osušeno.
Takva situacija mogla bi dodatno pogoditi stočarstvo, koje se već suočava s pritiskom uvoza i niskim cijenama mesa na domaćem tržištu.
„Imamo viškove. Ljudi jednostavno ne znaju što učiniti i od čega živjeti“, kazao je Maljčić.
Bićo je stanje u domaćoj poljoprivredi ocijenio gotovo kritičnim. Nedostatak vlage i visoke temperature već ostavljaju posljedice na biljne kulture, dok u stočarstvu životinje teško podnose velike vrućine, što se odražava i na proizvodnju mlijeka i drugih proizvoda.
„Meso bi moglo postati luksuz“
Maljčić smatra da bi smanjenje proizvodnje u Europskoj uniji izravno moglo pogoditi i Bosnu i Hercegovinu, koja je sve više oslonjena na uvoz.
Prema njegovim riječima, europske zemlje nastoje proizvodnju prilagoditi vlastitim potrebama, što bi u budućnosti moglo značiti sve manje mesa dostupnog za izvoz u treće zemlje.
„U tom slučaju morat ćemo kupovati po tržišnim cijenama, koje će, naravno, za BiH biti barem dvostruko veće nego što su sada“, rekao je Maljčić.
Kao primjer naveo je Dansku, koja, prema njegovim riječima, smanjuje proizvodnju svinja za oko 170.000 krmača, odnosno oko šest milijuna prasadi godišnje.
Ako Njemačka i Francuska također dodatno smanje proizvodnju i usmjere je prvenstveno prema vlastitim potrebama, na europskom tržištu moglo bi biti sve manje mesa za izvoz.
„Čim Njemačka i Francuska to učine, smanjit će proizvodnju na dovoljno za vlastite potrebe i više neće biti viška“, kazao je Maljčić, upozoravajući da bi cijene mesa u takvom scenariju mogle biti dva do tri puta veće.
Problem nije samo suša
Bićo smatra da uz klimatske uvjete i sušu veliki problem predstavlja i dugogodišnji odnos vlasti prema poljoprivredi.
„Živimo u sustavu koji je vrlo kompliciran i gdje praktički nitko nije zainteresiran za poljoprivredu“, rekao je, dodajući da problemi traju već 15 do 20 godina.
Prema njegovim riječima, različite razine vlasti često prebacuju odgovornost jedna na drugu, dok domaća proizvodnja nastavlja slabiti.
„Svatko vuče u svom smjeru, a na kraju proizvodnja propada“, kazao je Bićo.
BiH proizvodi manje od 20 posto potreba za mesom?
Bićo je upozorio i na posljedice sve većeg oslanjanja na uvoz. Tvrdi da domaća proizvodnja trenutno ne pokriva ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine, dok se ostatak mora osiguravati iz uvoza.
Prema njegovim riječima, jeftiniji uvoz potisnuo je domaće proizvođače, a sada, kada je domaća proizvodnja dodatno oslabljena, uvoznici imaju veći prostor za utjecaj na cijene.
„Jer ovdje ne proizvodimo ni 20 posto potreba građana Bosne i Hercegovine, sve ostalo se uvozi. Čak smo i potpuno potisnuli dio proizvodnje“, rekao je Bićo.
Maljčić je upozorio i na sve veći odlazak mladih sa sela. Kako navodi, poljoprivrednici rade tijekom cijele godine, a na kraju često ne uspijevaju pokriti ni troškove proizvodnje.
„Tužno je što radite 365 dana i kada se podvuče crta, vidite da ste na gubitku. Nije da niste zaradili, nego da ste na gubitku“, rekao je.
Bićo se, međutim, ne slaže s tvrdnjom da se mladi ne žele baviti poljoprivredom. Problem, prema njegovim riječima, nije nedostatak interesa, već nedostatak sigurnog tržišta na kojem bi mogli prodati svoje proizvode.
Kao primjer je naveo rajčice, istaknuvši da domaći proizvođač teško može ostvariti zaradu kada se uvozna roba na tržištu prodaje po cijeni nižoj od troškova domaće proizvodnje.
Poljoprivrednici traže zaštitu domaće proizvodnje
Predstavnici poljoprivrednika ove godine su se, prema Maljčićevim riječima, tri puta sastajali s ministrom vanjske trgovine Bosne i Hercegovine i ravnateljem Ureda za veterinarstvo BiH, pokušavajući pronaći rješenja za probleme povezane s uvozom mesa.
Jedan od zahtjeva odnosio se na uvođenje određenih zaštitnih mjera na temelju podataka o uvozu mesa u BiH. Kako navodi Maljčić, iz Ministarstva su dobili odgovor da se takve mjere ne mogu provoditi.
Govoreći o kontroli mesa i rokova trajanja pojedinih proizvoda, Maljčić je spomenuo i rokove propisane pravilnicima. Naveo je da, primjerice, iznutrice imaju rok trajanja od 24 dana.
Ako se ovakvi trendovi nastave, poljoprivrednici upozoravaju da bi kombinacija suše, pada domaće proizvodnje i sve veće ovisnosti o uvozu mogla donijeti dodatni pritisak na cijene hrane, a posebno mesa.