Mladi su više protiv imigracije nego starije generacije u nekim dijelovima Europe, pokazala je analiza Guardiana, dok se stavovi prema migraciji sve više zaoštravaju prije izbora za Europski parlament u lipnju.
Analiza u cijeloj EU otkriva da u nekim zemljama, obično onima u istočnoj Europi, negativan stav prema imigraciji češće imaju generacija Z ili milenijalci nego generacija X ili baby boomeri.
Nalazi dolaze prije očekivanog porasta potpore krajnje desničarskim strankama na izborima za Europski parlament u lipnju te nakon nedavnih nacionalnih izbora u Nizozemskoj, Finskoj, Švedskoj i Francuskoj, na kojima su mladi u neviđenom broju glasali za nacionaliste i euroskeptike stranke.
Generacija Z nesklonija imigracijama
U cijeloj Europi, baby boomeri su još uvijek generacija koja će najvjerojatnije imati antiimigracijska stajališta, ali u nekim državama članicama milenijalci, oni rođeni između 1980. i 1997. te i generacija Z – nakon 1997, imaju jednako negativan ili još negativniji stav prema migrantima koji dolaze izvan EU.
Guardianova analiza temelji se na generacijskim anketnim podacima koje je objavio Eurobarometar.
U anketi se ispitanici diljem Europe pitaju imaju li negativne osjećaje o imigraciji izvan EU-a, raščlanjujući rezultate prema generaciji Z, milenijalcima, generaciji X – onima rođenima između 1965. i 1980. – i baby boomerima – između 1946. i 1964. godine.
Rezultati Eurobarometra pokazuju da su stavovi prema imigraciji očvrsnuli među mlađim ispitanicima u četiri godine od posljednjih izbora za EU, odražavajući sveukupni porast antiimigracijskih raspoloženja u svim dobnim skupinama diljem bloka.
U 2019. trećina (32%) Europljana u dobi između 15 i 24 godine izjavila je da ima negativan stav prema imigraciji, no krajem 2023. ta je brojka porasla na 35%. Za one u dobi od 25 do 34 godine udio ispitanika s negativnim osjećajima porastao je s 38% na 42%.
Razlike između država
To znači da su se u određenim zemljama, posebice u istočnoj Europi, pojavili novi generacijski jazovi u stavovima o imigraciji. U Sloveniji su milenijci sada najnegativniji od svih generacija, uključujući i baby boomere.
Više slovenskih milenijalaca izričito kaže da imaju “vrlo” negativne osjećaje o imigraciji nego baby boomeri, 35% naspram 31%, što ukazuje na porast ekstremnih stavova među mladima u Sloveniji. Milenijalci u Francuskoj također su posebno protiv imigracije, pri čemu je polovica (50%) te generacije rekla anketarima da se osjećaju negativno, što je veći udio od generacije X i generacije Z.
Ali u Poljskoj i Mađarskoj je vjerojatnije da će generacija Z imati antiimigracijska stajališta. Više od polovice (52%) onih rođenih od 1997. u Poljskoj ima negativna stajališta o imigraciji, u usporedbi s 42% milenijalaca i 39% generacije X.
U Mađarskoj većina u svakoj generaciji ima negativne osjećaje o imigraciji, ali generacija Z postala je relativno negativnija od milenijalaca.
Generacija Z također je znatno negativnija prema imigraciji od milenijalaca u Finskoj, Cipru i Malti, pokazuju podaci Eurobarometra.
Ovaj obrazac rastućeg antiimigracijskog raspoloženja među mladima izrazit je kontrast s drugim državama članicama EU-a, u kojima se kroz generacije bilježi dosljedan pad negativnih stavova.
Orban: Vrijeme je da domoljubi okupiraju Bruxelles
U Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj udio ispitanika koji kažu da se negativno osjećaju prema imigraciji stalno pada među generacijama.
Podaci dolaze u trenutku kada se države članice EU pripremaju za izbore za Europski parlament u lipnju, na kojima se očekuje da će oživljavajuće krajnje desničarske stranke postići uspjeh. Čelnici europske krajnje desnice, uključujući Marine Le Pen iz Francuske, Viktora Orbana iz Mađarske i Giorgiu Meloni iz Italije, sastali su se 19. svibnja u Madridu na konvenciji koju je organizirala španjolska stranka Vox i pozvali svoje stranke na suradnju prije glasovanja.
U video poruci, Orban je rekao da je vrijeme “da domoljubi okupiraju Bruxelles”, dodajući da oni u glavnom gradu Belgije “oslobađaju masovnu ilegalnu migraciju”. Meloni, koja se također javila putem videa, rekla je: “Uoči smo odlučujućih izbora. Vrijeme je da se mobiliziramo, da izađemo na ulice. Vrijeme je za podizanje uloga; naša je dužnost boriti se do posljednjeg dana.”
Posebno pitanje kampanje za krajnju desnicu uoči izbora bio je sporni pakt EU-a o azilu i migracijama, koji je nedavno odobrio Europski parlament nakon godina neuspjeha i zastoja oko sporazuma.
Sporan pakt o migracijama
Pakt koji uspostavlja granične centre za zadržavanje ljudi dok se provjeravaju zahtjevi za azilom i ubrzava deportacije – naširoko se smatra pokušajem da se odvrati krajnja desnica koja kapitalizira rastuće antiimigracijsko raspoloženje diljem Europe. Kritiziralo ga je više od 160 organizacija za ljudska prava, uključujući Amnesty International, Human Rights Watch i Međunarodni odbor za spašavanje.
Ipak, neki na krajnjoj desnici već su kritizirali pakt da nije dovoljno čvrst, kao i odbacili nova pravila solidarnosti koja pakt uvodi u relokaciji izbjeglica. Mađarska i Poljska su brzo rekle da neće prihvatiti preseljenja nakon donošenja pakta.
Podaci Frontexa, granične agencije EU-a, pokazuju da je neregularna migracija u EU porasla u posljednjih nekoliko godina, iako je još uvijek daleko ispod razina zabilježenih tijekom izbjegličke krize u Uniji 2015.-16.
U 2023. registrirano je 385.445 neregularnih graničnih prelazaka u EU rutama poput Mediterana i istočnih granica bloka, što je povećanje u odnosu na 326.217 registriranih 2022. i 199.898 u 2021.
No, 2015. godine, na vrhuncu izbjegličke krize, zabilježena su 1.882.102 ilegalna prelaska.
