Bosanci i Hercegovci se ne hrane kvalitetno – pokazalo je istraživanje o prehrambenim navikama koje je provela Agencija za statistiku FBiH. Podatci o kvaliteti ishrane nisu alarmantni, ali jesu oni o gojaznosti.
Hranu solimo prije nego je probamo. Na jelovniku su najčešće bijeli kruh, pita, rafinirani ugljikohidrati, riža i krumpir. Najčešće obrok volimo zasladiti slatkišima, a zaliti gaziranim pićem – ovo su samo neke od prehrambenih navika bh. građana proizašlih iz istraživanja Agencije za statistiku FBiH javlja N1.
Kruh je namirnica koju građani BiH na dnevnoj bazi najčešće kupuju. Svaki građanin u prosjeku dnevno pojede pola kile kruha. Godišnje je to 160 kg, dok Europljani jedu 35 kg godišnje kruha. Obrnuto proporcionalno je u potrošnji mesa. Bh. građani godišnje pojedu 35 kg, a građani EU 80 kg.
Mnogo manje jedemo voće i povrće. Umjesto preporučenih 400 grama dnevno, povrće konzumiramo duplo manje. Najrjeđe pripremamo ribu i orašaste plodove, a sadrže najviše nutritivne vrijednosti.
“Situacija nije alarmantna kada je u pitanju kvaliteta ishrane, ali jeste kad je u pitanju gojaznost, pogotovo abdominalna gojaznost koja se mjeri obimom struk bokovi, jer je ona u direktnoj vezi s kardiovakularnim oboljenjima”, kazala je Selma Gičević, doktorica nutricionističkih znanosti.
Istraživanja su pokazala da ni namirnice koje su relativno pristupačne ne nalaze put do trpeza bh. građana. Ovakav način ishrane ima i svoje posljedice.
“Skoro 22 posto populacije odraslih je prekomjerno gojazno, a 42 posto prekomjerno teško. Za gojaznost i prekomjerna težina je prisutna i kod najmlađih, što je vrlo nepovoljno”, kazala je Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Nutritivno vrijedna ili ne hrana koju jedemo je sigurna – poručuju iz Agencije za sigurnost hrane. Proizvoda koji sadrže GMO u BiH tvrde nema, dok je prisustvo GMO dozvoljeno u ishrani stoke.
“Znanost je rekla i iza toga stoji čvrsto da apsolutno nema nikakvog rizika ukoliko su životinje hranjene s GMO, ukoliko ljudi konzumiraju proizvode koji dolaze od tih životinja”, pojasnio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.
Stručnjaci upućuju na preventivno djelovanje. Prehrambene navike stječu se u predškolskom uzrastu, u krugu obitelji i vrtića. Što ranije interveniramo, bolje po cjelokupno zdravlje bh. populacije.
