Nakon 31 godinu podignuta optužnica protiv Mlaće i Cikotića zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu

Sud Bosne i Hercegovine je dana 29. prosinca 2023. godine djelimično potvrdio optužnicu u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, kojom se optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Naime, optuženi Dževad Mlaćo tereti se za kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. točka a), u vezi sa člankom 30. i 180. stavak 1. KZ BiH, te člankom 41. stavak 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i člankom 23. Haškog protokola.

– Optuženi Selmo Cikotić tereti se za kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz članka 175. točke a) i b), u vezi sa člankom 180. stavak 1. i 2. KZ BiH, te člankom 41. stavak 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i člankom 23. Haškog protokola.

Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića.

Zarobljenici HVO-a

Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tijekom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom razdoblju od 18.07.1993. godine do sredine travnja 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao zapovjednik OG Zapad ARBiH od 12.03.1993. do 13.04.1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja spomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe članaka 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine, pa je tako optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

Izdavao naredbe

Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da poduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlasti da spriječi učinjenje kaznenih djela ubojstva i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. izvanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području općine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao „esktremni dio“ tajno likvidira.

Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima.

Avaz.ba