NATO: Pratili smo letjelicu koja je pala na Zagreb
Sjevernoatlantski savez šturo se oglasio o bespilotnoj letjelici koja je sinoć pala na Zagreb.
“NATO-ova integrirana zračna i raketna obrana pratila je putanju objekta koji se u konačnici srušio u Zagrebu. Hrvatske vlasti su najavile da istražuju incident”, stoji u reakciji NATO-a koju je objavio Tomislav Krasnec, dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa.
Rusko veleposlanstvo u Hrvatskoj komentirala je pad letjelice u Zagrebu.
“Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj o srušenom dronu je upoznalo iz propćenja hrvatskih medija, koji su naveli kako sad eksperti provode istraživanje oko ove situacije, dakle sva pitanja oko incidenta moraju biti upućeni tim stručnjacima te Veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj jer taj dron je bio proizveden na teritoriju Ukrajine. Ruske snage nemaju u naoružanju takve dronove od 1991. Odnosno od raspada Sovjetskog Savjeza. Predlažemo raspitati kod odgovornih hrvatskih tjiela kako i na koji način mogao slobodno letjeti teritorijom susjednih država. Uslijed njegova pada, srećom, nije bilo civilnih žrtava – stanovnika Zagreba”, rekli su iz ruske ambasade, prenosi Index.
Podsjetimo, letjelica koja se sinoć srušila na zagrebačkom Jarunu provela je više od 40 minuta u zračnom prostoru Mađarske i 7 minuta u zračnom prostoru Hrvatske. Obje zemlje su članice NATO-a.
Na svu sreću, nitko noćas nije stradao, nastala je tek materijalna šteta na vozilima koja su se nalazila u neposrednoj blizini nesreće.
“Ovo nije prijetnja Hrvatskoj, nema razloga za strah” poručio je ministar obrane Mario Banožić građanima Republike Hrvatske s izvanredne konferencije za novinare.
“Mađarske su se vlasti pridružile istrazi o dronu koji se u petak srušio u Zagrebu”, izjavio je u mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Szijjarto je na Facebooku objavio da je o tome razgovarao s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) priopćila je u petak da bespilotna letjelica, koja je u četvrtak navečer ušla u hrvatski zračni prostor i pala u Zagrebu, nije imala transponder pa je stoga HZKP nije detektirao sekundarnim radarima koji se koriste za nadzor zrakoplova.
HKZP je pojasnio da je u Hrvatskoj, radi osiguranja nadzora kontroliranog zračnog prostora, propisana obveza korištenja sustava za aktivnu detekciju (transpondera) za sve zrakoplove koji ulaze u hrvatski zračni prostor te da zrakoplovi bez transpondera nisu vidljivi za sustav kontrole zračnog prometa.
U HKZP dodaju da su naknadnim pregledom podataka s primarnog radara na lokaciji Pleso detektirani radarski odrazi i putanja koji odgovaraju vremenu i lokaciji pada bespilotne letjelice.
HKZP u sklopu operativnih usluga u zračnom prometu pruža usluge kontrole zračnog prometa unutar zračnog prostora Hrvatske zrakoplovima čije su rute unaprijed poznate putem predanog plana leta, navodi se u priopćenju.
