Građani Bosne i Hercegovine sve teže izlaze na kraj s rastućim troškovima života. Iako službeni podaci govore da je inflacija krajem prošle godine iznosila 4,4 posto, stvarni udar na kućne budžete znatno je snažniji nego što to pokazuju statistike.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast cijena zabilježen je u sektorima hrane, stanovanja i ugostiteljstva – upravo onima koji čine najveći dio svakodnevnih troškova građana.
Realna inflacija osjetno viša
Građani i ekonomski stručnjaci upozoravaju da je tijekom 2025. godine realna inflacija bila znatno viša, a cijene hrane rasle su gotovo neprekidno. Plaće i dnevnice sve teže prate osnovne životne potrebe, dok se kupovina sve češće svodi na minimum.
Građani ističu da se kupuje manje, „na grame“, te da se odustaje od proizvoda koji su nekada bili uobičajen dio potrošačke korpe.
Lanac poskupljenja dodatno je ubrzan nakon povećanja cijene električne energije početkom prošle godine u Republici Srpskoj, što je povuklo rast cijena gotovo svih roba i usluga u oba entiteta. Mnogi potrošači navode kako su cijene rasle iz sedmice u sedmicu, često bez jasnog opravdanja i uz slabu tržišnu kontrolu.
Kruh skuplji za 117 posto
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da su pojedini proizvodi doživjeli drastična poskupljenja, navodeći primjer kruha, čija je cijena porasla za čak 117 posto. Dok se 2021. godine za prosječnu plaću moglo kupiti više od 1.000 kruhova, danas se može kupiti tek nešto više od 700.
Poskupljenja su zahvatila i pekarske proizvode, meso te osnovne prehrambene namirnice, zbog čega potrošači sve češće biraju jeftinije alternative ili smanjuju količine koje kupuju.
Posebno pogođeni umirovljenici
Najveći teret rasta cijena osjetili su umirovljenici, građani s minimalnim primanjima te onkološki pacijenti. Cijene lijekova za mnoge su postale neizdržive, a dio građana navodi da su primorani sami financirati terapije koje su ranije bile pokrivene zdravstvenim osiguranjem.
Uz lijekove, dodatno su porasli i troškovi režija, ogrjeva i električne energije. U Federaciji BiH od rujna su povećane cijene struje za domaćinstva, uz uvođenje novih blok tarifa, dok će u Republici Srpskoj građani zbog rasta mrežarine od veljače dobivati još veće račune. Cijene ogrjeva porasle su za oko 25 posto, što je dodatno opteretilo kućne budžete tokom zimskih mjeseci.
Sindikalna potrošačka korpa 3.355 KM
Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj krajem 2025. godine iznosila je 3.355 konvertibilnih maraka, što znači da su za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova potrebne najmanje dvije prosječne plaće.
Za građane s minimalnim primanjima i umirovljenike prošla godina svela se na puko preživljavanje, a za mnoge je jedini izlaz bio obrok u javnim kuhinjama. Inflacija je tako, unatoč službenim brojkama, ostavila dubok trag u svakodnevnom životu većine građana Bosne i Hercegovine.
Izvor: Fokus.ba

