Gotovo svaki vrtlar bi trebao znati što raste na njegovoj parceli i u njenom okruženju. Međutim, naši preci nisu imali vremensku prognozu, ali su točno znali kada što saditi.
Svaka parcela ima svoju mikroklimu: jug, istok, zapad, sjeverna padina, blizina ili dalja akumulacija, mjesto zaštićeno sa svih strana ili na otvorenom terenu, ravnica, brda i mnogi drugi faktori. Upravo iz ovih karakteristika može se precizno odrediti vrijeme sjetve. To se može utvrditi po ne cvjetanju grmlja i drveća i po temperaturi tla u njihovoj blizini.
Uputstva naših predaka:
– Žitarice se siju u periodu buđenja pupoljaka na drveću. Sjetva je završena kada se listovi potpuno formiraju.
– U periodu kada lješnjak počne zeleniti vrijeme je da se obradi zemlja i posiju rane kulture kao što su zelena salata, luk, špinat, peršin, rotkvica, mrkva, celer, grašak.
– Presađivanje drveća također ima svoja ograničenja. Kada breze postanu zelene, vrijeme je da prestanete s presađivanjem.
– Treba pričekati da vrba procvjeta prije nego što krenete s presađivanjem.
– Mrkvu sadimo tek kada šaš procvjeta.
– Krumpir sadimo tek kada planinski pepeo procvjeta.
– Kada se pojave prve žabe, tada znamo da je pravo vrijeme za sadnju kukuruza.
– Uz rascvjetale pahuljice znamo da je proljeće iza ugla, ali s prvim snježnim paprikama počinje i sjetva paprike, rajčica, artičoke u plastenicima.
– Prve ljubičice su pokazatelj da je vrijeme za sjetvu mrkve i peršina.
– Procvjetali narcisi nas podsjećaju da je vrijeme za sijanje rotkvice i kupusa.
– Kada kesten procvjeta, vrijeme je za sjetvu graha, cikle crne ili ljetne rotkve.
– Ljetnu salatu posijte kada jorgovan procvjeta.
– Krastavci, bundeve, grah i kukuruz siju se kada cvjetaju božuri.
– Prokulice sadimo kad bazga procvjeta.
Mnogi meteorolozi griješe kada predviđaju vrijeme. Nikada ne možete točno predvidjeti kakvo će vrijeme biti, ali prirodi nisu potrebna predviđanja, ona ima svoja pravila.
Izvor: Dom i dizajn
