Objašnjenje struke: Kada i kome je potrebno testiranje na Covid-19?
Obzirom da je novi koronavirus, odnosno Covid-19, zarazna bolest koja se širi u obliku epidemije, za očekivati je situacije kakva se dogodila u nekoliko medicinskih ustanova u BiH proteklih dana.
Ono što je mnogo bitnije jeste da se zdravstvena ustanova ili sustav pripreme i adekvatno odgovore na takvu izglednu mogućnost, ističe se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kojim se objašnjava stav struke kako i kada se vrše testiranja na Covid-19.
Veliki je pritisak da se radi što više testiranja na Covid-19. Treba biti jako oprezan sa testiranjem. Mnogi se sad ponašaju kao da testiranjem dobijamo imunitet protiv ovog virusa! Važno je znati da je za sad jedino pouzdan metod utvrđivanja prisustva virusa kod neke osobe uzimanjem brisa nosa i ždrijela i laboratorijska analiza tog brisa na rtPCR, ističe direktor INZ-a prim. dr. Senad Huseinagić.
Lažno negativni nalazi
On ističe da, kada bi se moglo u 100-postotnom obliku kontrolirati kretanje i ponašanje stanovnika, onda nikakve mjere ne bi bile ni potrebne.
Zato je, kaže Huseinagić, zdravstveni sustav primoran uvoditi dodatne zaštitne mjere koje, što prije budu implementirane, u većem postotku spriječe očekivane posljedice.
U slučaju zaraze u Kantonalnoj bolnici Zenica, dr. Huseinagić navodi “primjer spremnosti” za izvanrednu situaciju, jer je ova ustanova u nekoliko sati pregrupirala snage, odjele, a broj “izbačenih iz stroja” ne znači da je pružanje usluga i redovnim i pacijentima oboljelim od Covida-19, ugroženo.
Ukoliko ne dođe do značajnijeg pritiska u narednim danima na osoblje i kapacitete KBZ, odsustvo određenog broja osoba neće imati ikakve ozbiljne posljedice po zdravstveni sustav ZDŽ, smatra.
Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ističe opasnost “lažno negativnih nalaza”, odnosno znatno većoj opasnosti ako mišljenje struke zamijeni sve veći pritisak da se “testira tko god poželi”, iako testova i briseva ima dovoljno za ovo najsofisticiranije testiranje iz područja mikrobiologije. Zato se odlukat ko se i još bitnije – kada i nakon kojih promjena testira, odluka koju trebaju donositi samo stručnjaci.
Nakon što kontaktom neka osoba dobije “infektivnu dozu” virusa (dovoljna količina virusa koja može svladati obranu organizma) treba proći određeno vrijeme da se virus “naseli” u ždrijelu odakle ga možemo uzeti brisom. Sada stručnjaci tvrde da je to 4-6 dana od prijema infektivne doze. Ukoliko bismo uzeli bris osobi tri dana nakon kontakta, nalaz bi bio negativan, jer se virus još nije stigao naseliti u ždrijelu. Takva testirana osoba bi vjerovatno nakon 2-3 dana postala pozitivna, tj. imala bi virus u ždrijelu i širila bi viruse. Testiranje bi bilo najpouzdanije 5-6 dana nakon zadnjeg kontakta, ističe Huseinagić.
On podcrtava da “testiranje nas ne štiti od virusa”, te da stručnjacima epidemiolozima treba prepustiti da odlučuju kada i koga testirati. Testiranja imaju smisla ako se rade u pravom trenutku, pravom “krugu” osoba.
Imati puno lažno negativnih nalaza bi bilo ravno katastrofi za obranu od virusa. Opseg testiranja najviše zavisi od faze u borbi protiv virusa u kojoj se neka država ili područje nalazi. Obzirom na situaciju da mi u BiH već imamo unutrašnji prenos virusa, te da ima određeni broj osoba koje su se inficirale, tek sad je opravdano intenzivnije testirati pacijente koji ulaze u bolnice kako bismo znali u bolnicama organizirati njihov put i zaštitu osoblja te spriječili širenje infekcije unutar bolnice (na osoblje i druge pacijente). Samo testiranje ne znači zaštitu od virusa, a neopravdano i nestručno testiranje je opasno, ističe dr. Huseinagić.
Od građana ovisi dužina trajanja mjera
Na kraju, direktor INZ-a ističe da, iako je KBZ i druge ustanove u BiH trenutno “na udaru” pažnje javnosti, teret cijelog sustava obrane od virusa ipak u domovima i postupanjima svih nas.
Samo u ZDŽ je pet tisuća ljudi pod mjerama izolacije ili samoizolacije, kao potencijalne osobe koje su nosioci ili prenosioci virusa, potencijalni zaraženi. Od njihovog ponašanja njihovih najbližih i osoba koje oni kontaktiraju, a ne bi trebali, ovisi mnogo toga u narednim danima i tjednima. Sve dok građani budu savjesni, mi ćemo moći kontrolirati situaciju. Ako nesavjesni građani budu oni koji krše propise, daju neistinite informacije, nema te bolnice ili zdravstvenog sustava koji će moći sačuvati sve građane, navodi dr. Huseinagić.
U INZ podcrtavaju da je “socijalna udaljenost”, odnosno osobna higijena ruku, površina koje dodirujemo i poštovanje zabrana i instrukcija nadležnih u propisanom periodu jedini način da širenje pandemije ne poprimi zabrinjavajuće razmjere i situaciju s kojom se nisu uspjeli nositi niti znatno jači zdravstveni sustavi u Europi.
