Sve ostatke koje spremate u hladnjaku najbolje je staviti na gornju policu, gdje je ujedno i najhladnije. Među najopasnije namirnice svakako spada meso zbog razvoja bakterija.
Rijetki su oni kojima nije ostalo blagdanskih delicija u frižideru. Ali, znate li kako tu hranu čuvati i koliko dugo da ne predstavlja opasnost za vaše zdravlje?
Trovanje hranom pogađa na tisuće ljudi diljem svijeta, a osim ljetnog toplog vremena najopasnije je i ono blagdansko – zbog neprikladnog pohranjivanja te jedenja hrane koja je promijenila svojstva. Sve ostatke koje spremate u hladnjaku najbolje je staviti na gornju policu, gdje je ujedno i najhladnije.
Meso i riba
Među najopasnije namirnice svakako spada meso, zbog mogućnosti razvoja bakterija. Ribe i riblja jela u hladnjaku mogu stajati tri do četiri dana.
Ako se radi o kozicama ili jastozima, ogulite ih i stavite u zamrzivač, bit će sigurne za jelo tri mjeseca. Ako želite sačuvati ribu, najprije je odvojite od kostiju.
Meso možete čuvati nešto dulje – do pet dana, ali isključivo ako ga držite prekrivenog folijom ili u zasebnim posudicama u hladnjaku. Do razvoja opasnih bakterija dolazi ako se nalazi na temperaturi većoj od 8 Celzijusa, pa nije dobra ideja držati ga na balkonu ili u ostavi, gdje tijekom dana temperatura može narasti.
Puretina i šunka – uklonite meso s kostiju pa ga stavite u duboko zamrzavanje gdje može stajati čak tri mjeseca. Savjetujemo da na paketiće stavite datum kako bi se kasnije lakše snašli.
Sir
Mekane sireve omotajte masnim papirom, nikako plastičnom folijom, jer će tako trajati dulje. Tvrdi sirevi mogu biti u plastičnoj foliji ili hermetički zatvorenoj posudici.
Umaci
Oni mogu biti opasni, osobito uslijed međusobne kontaminacije (primjerice ako istom žlicom ili vilicom dodirujete meso pa onda ponovno ide u umak).
Treba ih pojesti u roku od tri dana, što isto vrijedi i za francusku salatu koja može biti opasna zbog jaja, krumpira i majoneze, ističe mikrobiolog dr. Martin Goldberg sa Sveučilišta Trent, a prenosi Daily Mail.
Povrće
Jedenje povrća drugi ili treći dan nakon što je pripremljeno ne može vam naškoditi, a problem kod povrća ne zadaju bakterije već gljivice. One se razmnožavaju na sobnoj temperaturi, a najviše vole slatko povrće poput krumpira – stoga je njega najbolje pojesti u roku od dva dana.
Želite li ubiti moguće gljivice na povrću, uvijek ga možete podgrijati – no samo jednom, na temperaturi iznad 60 Celzijusa oko 10 minuta.
Kolači
Rok valjanosti kremastim kolačima je četiri dana u hladnjaku, dok oni prhki doista mogu trajati 20-ak dana. Bit će svježiji ako ih držite na suhom i tamnom mjestu pokrivene krpom, dok će u hladnjaku na sebe navući vlagu.
Višak slastica možete staviti u zatvorenu posudu zamrznuti. Tako neće izgubiti vlagu i bit će kasnije ukusni za jelo. Na primjer, kolači s glazurom će u zamrzivaču trajati oko tri mjeseca, a suhi mogu i dulje.
