Unutar Europske unije ponovno se čuju disonantni tonovi kad je riječ o ekološkim inicijativama, usmjerenima na autoindustriju.
Slično kao što su se određene zemlje pobunile protiv ukidanja proizvodnje automobila s fosilnim gorivima, sada se javila i skupina zemalja koja se protivi uvođenju norme Euro 7 za benzince i dizelaše.
Podsjetimo, norma Euro 7 trebala bi biti posljednja tog tipa, koja će značajno ograničiti emisije motora s unutarnjim izgaranjem, a plan je da na snagu stupi 1. srpnja 2025. godine za aute i kombije, a 1. srpnja 2027. za autobuse i kamione, javlja AutoNet.
No, odmah po toj najavi nastala je i skupina zemalja, kojoj takva odluka nije prihvatljiva. Svoj prvi značajniji potez ovaj blok povukao je ovoga tjedna, kada su ostalim državama članicama EU poslali pismo, objašnjavajući svoje stavove.
Zemlje koje se bune protiv norme Euro 7 su Francuska, Italija, Češka, Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Slovenija. Prema njima, stroga pravila ograničavanja emisija ugljikovih i dušikovih spojeva mogla bi smanjiti investicije u autoindustriju, koje su ključne za prelazak na isključivo električne pogone 2035. godine.
Norma je, kažu, pretjerano ambiciozna i nerealistična, proizvođači je neće moći ispoštovati, a pogotovo ne u tako kratkim predloženim rokovima.
U istom je tonu i priopćenje europskog udruženja proizvođača automobila, ACEA, koje navodi da će proizvođači imati čak 4 do 10 puta više troškove zbog uvođenja norme Euro 7, nego što to predviđa Europska komisija.
Time bi došlo do dodatnog poskupljenja osobnih automobila za do oko 2.000 eura, a ne 180-450 eura, kao što je EK predvidjela. K tome, kaže ACEA, norma Euro 7 dovela bi i do više prosječne potrošnje goriva kod novih automobila, i to za oko 3,5%.
