Drugi val koronavirusa ne posustaje – naprotiv, jača u gotovo cijeloj Europi. U više europskih zemalja posljednjih dana se nižu rekordni brojevi novozaraženih, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi dnevni broj smrtnih slučajeva u Europi mogao doseći pet puta veću razinu nego u travnju.
U odgovoru na ovo dramatično pogoršanje pandemije covida-19 u gotovo cijeloj Europi postrožuju se mjere zaštite, a neke od država ponovno uvode parcijalni lockdown, odnosno masovnu karantenu.
No najveća i ekonomski najsnažnija europska zemlja, Njemačka, i dalje pozitivno odskače od ostatka Europe – uz Švedsku, zemlju koja nije uvela lockdown, a zasad ima daleko manji porast broja novozaraženih od drugih zemalja.
Što se Njemačke tiče, iako također bilježi rast broja novih dnevnih slučajeva, on je gledano na milijun stanovnika i dalje pri dnu Europske unije. Jedine koje trenutno imaju manje stope novozaraženih na milijun stanovnika su Švedska, Finska, Grčka, Latvija i Estonija.
Ova zemlja je, podsjetimo, prošli tjedan objavila nadopunu svojeg strateškog plana za borbu protiv pandemije, koji uključuje tri osnovna scenarija za pandemiju, koje je označila žutom, narančastom i crvenom bojom.
Porast broja novih slučajeva devet puta niži u Njemačkoj nego u Španjolskoj
Odskakanje Njemačke u odnosu na druge europske zemlje posebno je upadljivo na karti. Početkom ovog mjeseca sedmodnevni prosjek zaraženih na milijun stanovnika u Njemačkoj bio je dvostruko niži nego u Poljskoj, Švedskoj ili Švicarskoj, više nego trostruko niži nego u Danskoj ili Velikoj Britaniji, sedam puta niži nego u Francuskoj i nekih devet puta niži nego u Španjolskoj.
Number of #coronavirus infections per 1 million inhabitants (7 day average). Germany is a giant, comparatively clean island smack in the middle of Europe. via @Welt pic.twitter.com/1jYAnrWczh
— Bojan Pancevski (@bopanc) October 4, 2020
A stopa dnevno umrlih od covida-19 na milijun stanovnika i dalje je, također, među najnižima u Europi – trenutno iznosi 0,29 na milijun stanovnika, u usporedbi s 1,63 u Francuskoj, 2,15 u Poljskoj, 2,65 u Španjolskoj ili čak 5,18 u Češkoj.
Što je onda ključ ovako uspješnih rezultata borbe protiv pandemije u Njemačkoj? Kao razlozi često se navode učinkovito korištenje moderne tehnologije poput aplikacije za praćenje kontakata zaraženih u realnom vremenu, zatim program masovnog testiranja koji se može usporediti s onim koji ima Južna Koreja, ili veliki broj kreveta na odjelima intenzivne njege. Tu je i činjenica da Njemačka ima kancelarku znanstvenicu – Angela Merkel je doktorirala na kvantnoj kemiji. U Njemačkoj stručnjaci za ovu epidemiju, poput virologa Christiana Drostena, uglavnom nisu meta ismijavanja i napada, nego imaju praktički zvjezdani status, piše novinarka američkog portala Vox Julia Belluz.
Međutim, Belluz kaže da je u razgovoru s njemačkim liječnicima, znanstvenicima i zdravstvenim dužnosnicima zaključila da se objašnjenje za uspjeh ove zemlje krije negdje drugdje. Ono bi se moglo svesti na četiri naizgled jednostavna faktora: sreća, učenje, lokalni odgovori i slušanje.
1. Sreća
Naravno, sreća je nešto što, po definiciji, nije zasluga samog aktera. Kakvu je točno sreću Njemačku imala? Specijalist za tropsku medicinu dr. Günter Fröschl objasnio je za Vox da je iz prve ruke vidio kolika je početna faza epidemije bila različita u Njemačkoj u odnosu na Italiju, koja je prva u Europi zahvaćena pandemijom i koja je i dalje jedna od najteže pogođenih europskih zemalja.
Naime, Fröschl je krajem siječnja osobno testirao četiri od prvih pet potvrđenih pacijenata zaraženih covidom-19. U isto vrijeme njegova zaručnica, koja je i sama specijalistica za infektivne bolesti, radila je u Brescii u talijanskoj Lombardiji, epicentru korona-pandemije u Europi. Fröschl i njegova zaručnica svakodnevno su uspoređivali bilješke o razvoju situacije u Italiji i Njemačkoj.
Prvi poznati slučajevi u Njemačkoj pojavili su se u tvornici autodijelova tvrtke Webasto u blizini Münchena. Kineska zaposlenica tvrtke imala je prvi pozitivan test nakon što se vratila iz Kine, prije čega je zarazila još nekoliko ljudi u Münchenu. A kad je Webasto obavijestio svoje radnike o njenoj zarazi, jedan radnik koji je tih dana imao prehladu sam se javio na testiranje. I njemu je test bio pozitivan.
Činjenica da se ovaj pacijent sam javio i da su njemačke zdravstvene službe uspjele identificirati, pratiti i izolirati prve slučajeve zaraze omogućila je detektiranje epidemije navrijeme, umjesto nevidljivog širenja zaraze koje je trajalo tjednima – što je očito bio slučaj u Lombardiji.
No još jedna sretna okolnost išla je na ruku Njemačkoj – činjenica da je upravo u Münchenu, gdje je epidemija izbila, smješten Institut za mikrobiologiju Bundeswehra (naziv za njemačke oružane snage), koji ima treću razinu biosigurnosti (od maksimalno 4), namijenjenu upravo za istraživanje visoko zaraznih i smrtonosnih patogena kao što je novi koronavirus. Fröschl i njegovi kolege mogli su, čim je Kina objavila genetsku sekvencu virusa SARS-CoV-2 u siječnju, izraditi vlastiti PCR test na njega.
“Indeksni (ili nulti) pacijent našao se u ovoj jedinstvenoj situaciji za Europu. To je sreća. To nije bilo zato što smo posebno pametni”, zaključio je Fröschl napominjući da je situacija mogla krenuti u sasvim drugom smjeru da su se prvi slučajevi pojavili u manje pripremljenom dijelu zemlje.
Znanstvenici u Berlinu također su izradili set za testiranje koji su na kraju preuzeli Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i, preko nje, mnoge zemlje diljem svijeta – ali ne i SAD, budući da je administracija Donalda Trumpa odbila koristiti taj test i odlučila izraditi svoj, zbog čega je u ključnoj, početnoj fazi epidemije imala problem s dramatičnim nedostatkom testiranja i otkrivanja novih žarišta zaraze. Rezultat je dobro poznat – više od 226 tisuća mrtvih, odnosno 20% ukupnih smrtnih slučajeva, u zemlji koja ima samo oko 4% svjetske populacije.
2. Učenje na iskustvu
Ipak, drugi faktor, učenje, svakako je zasluga njemačkih javnozdravstvenih službi. Kad su stavili žarište u Webastu pod kontrolu, Fröschl i kolege razvili su na temelju tog iskustva protokol za dijagnosticiranje, izoliranje i liječenje covida-19. Tako su do kraja veljače, kad su se njemački turisti počeli vraćati sa skijanja u Austriji i Italiji te zimskih odmora u drugim zemljama, bili spremni za pravovremeno detektiranje novih žarišta.
“Sve je bilo spremno. Imali smo iskustvo kako liječiti ljude i ostali smo mirni”, naglasio je Fröschl. A učili su i od drugih zemalja.
“Pokušali smo preuzeti strategiju Južne Koreje, Japana i Tajvana – sve su to dobri primjeri kako brz i hitar odgovor može smanjiti broj pozitivnih slučajeva”, objasnio je za Vox Nicolai Savaskan, glavni medicinski dužnosnik gradskog odjela za zdravstvo u Berlinu.
Dakle, osim što je brzo uvela lockdown, u ranijoj točki svoje epidemije nego druge zemlje, Njemačka je kroz program masovnog testiranja također mogla lakše pratiti širenje zaraze. Omjer ukupnog broja testova i pozitivnih testova u Njemačkoj od ožujka do danas, a pogotovo za vrijeme ljetne turističke sezone i nakon nje, to potvrđuje.
Tako se na sljedećem grafikonu stranice Our World In Data, koju vode istraživači Sveučilišta u Oxfordu i neprofitne organizacije Global Change Data Lab, vidi da Njemačka već mjesecima konzistentno ima jednu od najnižih stopa pozitivnih testova, što je pokazatelj visoke ukupne razine testiranja. Usporedbe radi, dok Poljska ima stopu od 12,3%, a Španjolska 10%, njemačka stopa je samo 1,4%.
All of @OurWorldInData's data on COVID-19 testing has just been updated.
— Edouard Mathieu (@redouad) October 14, 2020
Latest positive rates in Europe:
🇺🇦 Ukraine: 17.2%
🇵🇱 Poland: 12.3%
🇪🇸 Spain: 10%
🇫🇷 France: 7.5%
🇮🇹 Italy: 6.3%
🇬🇧 United Kingdom: 5.9%
🇷🇺 Russia: 2.8%
🇩🇪 Germany: 1.4%
(Source: https://t.co/z0HnOz4gb5) pic.twitter.com/rsK5lXMWEF
“Njemačka je također imala uspone i padove (zaraze), ali razlika je što su uspjeli po potrebi povećati testiranje”, ocjenjuje i Edouard Mathieu, menadžer podataka za stranicu Our World in Data: “Oni testiraju više ljudi svaki put kad pronađu novi slučaj, što znači da nisu izgubili dodir s epidemijom.”
Konkretno, Njemačka je povećala prosječni dnevni broj testova od oko 60 tisuća u svibnju do više od 160 tisuća u listopadu. A nedavno je u svoj arsenal dodala i novo, brzo testiranje na antigene na koronavirus.
3. Lokalni odgovor
Treći faktor ključan za učinkovitost njemačke strategije je lokalni odgovor, budući da je ova zemlja ustrojena kao federacija sa 16 saveznih republika i oko 400 općinskih zdravstvenih odjela, zahvaljujući čemu je odgovor na epidemiju bio lokaliziran. Iako je to povremeno dovodilo do konfuznih razlika u strategijama, isto tako je omogućilo da lokalne vlasti djeluju brzo i prilagode mjere svojoj lokalnoj situaciji. S druge strane, slučajno ili ne, Francuska, Španjolska i Velika Britanija su mnogo centraliziranije države, koje su imale mnogo gori tijek epidemije.
“Decentralizirani pristup upravljanju pandemijom možda je bio dobar način nošenja s brzo promjenjivom situacijom”, navodi Savaskan.
Tako je, primjerice, središnja zdravstvena agencija Institut Robert Koch preporučila 14-dnevnu karantenu nakon kontakta sa zaraženom osobom, ali su berlinske zdravstvene službe zaključile da je to predug period i da je sedam dana dovoljno za Berlin. Isto tako, Berlin je u ožujku barove i noćne klubove zatvorio prije drugih regija jer ih je identificirao kao žarišta. Kad su ponovo postali žarišta u rujnu, uvedeno je ograničenje radnog vremena do ponoći.
Stopa uspješnog praćenja kontakata iznosi više od 90%, kaže Savaskan, što znači da su gotovo svi kontakti zaraženih identificirani i izolirani.
4. Slušanje znanstvenika
I posljednji faktor njemačkog uspjeha je naprosto – slušanje znanstvenika.
“Dosadašnji narativ u Njemačkoj oko odjela za javno zdravlje je taj da im ljudi vjeruju – vjeruju im kad oni objavljuju vrlo detaljne informacije o njihovom životu, to se shvaća vrlo ozbiljno. I mislim da je to imalo veliki utjecaj na uspjeh njemačkog odgovora”, objašnjava Savaskan.
Osim toga, i same vlasti slušaju znanstvenike pri donošenju odluka – za razliku od SAD-a, piše Vox. Zato je, primjerice, Njemačka uvela obavezno nošenje maski u javnim prostorima još na proljeće i zatvorila škole, dok je s druge strane odustala od ideje takozvanih covid-putovnica. Zato je, također, bavarska vlada nedavno odlučila uložiti 50 milijuna eura u hepafiltere koji će filtrirati zrak u školama i tako eliminirati kontaminirani aerosol, nakon što su znanstvenici utvrdili da se koronavirus prenosi zrakom, a ne samo kapljicama.
A budući da su vlasti slušale i slijedile naputke znanstvenika te nisu politikantski mijenjale strategiju i poruke javnosti, i javnost im vjeruje.
