Pacijenti u BiH meta su tzv. alternativnih medicinara

Pseudoznanost i tzv. alternativna medicina i prije pandemije koronavirusa imali su značajan utjecaj u društvu.

Često se vjerovalo neprovjerenim receptima, terapeutima s dobrom pričom, pa čak i onima koji liječe “samo” pogledom. Međutim, pandemija je zbog plodnog tla za teoretičare zavjera dobrodošla i takvim “liječnicima” pa su njihove metode postale popularne, a, zahvaljujući društvenim mrežama, postali su dostupni širim masama, piše Večernji list BiH.

Opasno samoreklamiranje

Koliko god je ovo doba pomoglo znanstvenoj zajednici i medicinskoj struci da dođe u prvi plan, tako je pomoglo i tzv. nadriliječnicima da isplivaju. Kao liječnik opće prakse imao sam više upita zaraženih koronavirusom jesu li lijek za njihovo stanje neki biljni pripravci koje im netko uporno nudi na društvenim mrežama. Nevjerojatno mi je sve to.

Naravno da je dobro piti čajeve, ali dalje od toga, ako liječnik ne preporučuje, nije dobro ići. Kombiniraju se razne trave koje ne utječu dobro na sve, pola novokomponiranih travara pošaljite na livadu i neće znati razlikovati trave, ali su osjetili priliku samoreklamirati se u ovom razdoblju, priča liječnik opće prakse iz jedne ustanove u Hercegovini koji se i požalio na porast neprovjerenih metoda liječenja.

Kaže da su od svega najgori oni koji su umislili da mogu liječiti razgovorom, dodirom ili pak pogledom.

Razgovor sa stručnom osobom može imati psihoterapeutski učinak, ali nije dobro razgovarati s nekim tko se sada sjetio da je stručan da govorom ili pak dodirom i pogledom liječi. Ali takvima se neće zabraniti sloboda govora na društvenim mrežama, gdje su i izreklamirali svoje nove poslove. Međutim, nekim drugima će se zabraniti. Nisam ja za nikakve zabrane, ali moraju se jasno odijeliti stručne osobe, koje su se godinama školovale za nešto, učile i još uče i propisuju lijekove iza kojih stoje istraživanja, od nestručnih osoba koje su preko noći odlučile ući u određenu, konkretno u ovom slučaju, medicinsku profesiju, priča Večernjakov sugovornik.

O ovim problemima svojedobno je govorila i istaknuta znanstvenica Livija Puljak.

Tvrdnje bez uporišta

Očuvanje zdravlja, odnosno liječenje bolesti, zanima sve nas, ili zato što je riječ o nama ili o nekom tko je nama blizak. Stoga sve tvrdnje o zdravlju koje se pojavljuju u javnosti mogu imati veliki utjecaj na ljude danas. Nažalost, tu ima jako puno neutemeljenih tvrdnji koje nemaju uporišta u znanstvenim istraživanjima. Pojavljuju se dijelom zbog osobnih zabluda, neutemeljenih teorija i nepoznavanja principa medicine utemeljene na dokazima, a dijelom zbog želje za zaradom. Obično se tu onda na tapetu kao glavni krivac nalazi farmaceutska industrija i njezina želja za zaradom.

Međutim, alternativna medicina također je industrija, nema tu nikakvog altruizma kad odete kod bioenergetičara na liječenje nemjerljivom energijom ili kad od lokalnog poduzetnika kupite ulje kanabisa koje će vas navodno izliječiti od svih mogućih bolesti. Farmaceutska industrija treba predočiti nekakve dokaze iz istraživanja kako bi se lijek doveo na tržište, a alternativna medicina takvim dokazima ne barata i nedovoljno je regulirana, kazala je znanstvenica koja je o ovoj temi prevela i knjigu “Gdje su dokazi?” kojom se objašnjavaju i katastrofalni primjeri iz povijesti medicine kada je u pitanju primjena neutemeljenih terapija.

Stoga, opreza i propitivanja nikad dosta, a pogotovo ne treba ništa prihvaćati na prvu, a što nema neko stručno uporište. Jer ono što može kratkoročno poboljšati zdravlje, dugoročno ga može itekako uništiti.

Odgovori