Južna i Istočna interkonekcija postale su pitanje koje bi moglo biti veliki izazov za daljnje funkcioniranje državne vlasti.
Naime ,predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, najavio je u ponedjeljak da ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) neće sudjelovati u radu Vijeća ministara BiH ako se ne odobri povezivanje s novim plinovodom iz Srbije kojim plin pritječe iz Rusije.
“Ne bude li toga (plinovod) na dnevnome redu neće ni funkcionirati Vijeće ministara”, rekao je Dodik u ponedjeljak medijima upitan o izgradnji Istočne plinske interkonekcije. isti stav iznio je i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Sjednica Vijeća ministara BiH koje je bila zakazana proteklog četvrtka iznenada je otkazana bez službenog objašnjenja iako su na dnevnome redu bile točke o plinskome povezivanju preko Srbije odnosno Hrvatske.
Nagađalo se kako je otkazivanje sjednice povezano s neslaganjima oko istodobnog odobrenja za izgradnju plinovoda s dvjema susjednim državama. Dodik je dodao da vlasti u Republici Srpskoj nisu spremne slušati izgovore, te da se bespotrebno povezuje izgradnja dvaju plinovoda.
Nema što ići u paketu
“Nema što ići u paketu ‘Јužna interkonekcija’ jer nema veze s ‘Istočnom. Niti je isti investitor, niti je isti projekt”, dodao je Dodik.
Na svom Twitteru kazao kako “priča o plinovodu iz Srbije traje već 15 godina.
”Znamo da razina BiH treba dati formalnu suglasnost za točku dodira. Konaković pojašnjava da se radi o voluntarizmu Republike Srpske, što nije korektno u smislu voluntarizma. Sve ove godine pokušavamo dobiti formalnu suglasnost za plinovod, a još nam nije jasno zašto se to ne može napraviti. U tom pogledu, tako je od Zlatka Lagumdžije do danas”, naveo je.
Kaže kako je na posljednjem radnom sastanku s predstavnicima “trojke” rečeno ”da se razvojni projekti neće zaustavljati” te da je ”jedan od razloga zašto posljednja sjednica Vijeća ministara nije održana je upravo točka dnevnog reda o plinovodu”.
”Zatim se nakon toga dodaju druge točke dnevnog reda, a ta veza je izostavljena. To nije dogovor i ne može biti. Sad ide njihova priča o južnoj vezi, to je samo novo uvjetovanje. Ali nemamo ništa protiv da se ta južna veza stavi na dnevni red sjednice Vijeća ministara”, napisao je Dodik te dodao da “što se tiče zakona o vanjskim poslovima, Bosna i Hercegovina ga nikada nije imala i o njemu treba pregovarati”.
“Konaković spominje i zakon o VSS koji je problematičan i predstavlja jedan od prijedloga Europske komisije od 14 prioriteta”. “No, kako to da se od prioriteta izdvaja samo ono što Bošnjacima odgovara, odnosno tko je taj koji među tim prioritetima kaže što je od drugoga važnije?”, pita Dodik.
Konaković: Bit će ‘Istočna’, ali isto tako i ‘Južna interkonekcija’
Ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, naglasio je, boraveći u utorak na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, važnost ekonomske i svake druge suradnje na prostoru Balkana.
“Svi su naglasili koliko je ta politička sigurnost i stabilnost važna za razvoj bilo koje ekonomije i danas sam sretan slušajući ovakve poruke od svih potencijalnih partnera iz svih zemalja. Čuli smo koliko je važna robna razmjena, posebno unutar odnosa Hrvatska-BiH-Republika Srbija. Još jednom naglašavam potrebu da naglasak stavimo na te teme, a ne teme s kojima se mučimo dugi niz godina i oko kojih, čini mi se, još dugo nećemo imati nikakvu saglasnost”, istaknuo je Konaković.
Komentirajući izjavu Milorada Dodika da Vijeće ministara neće funkcionisati ukoliko na dnevnom redu ne bude “Istočna interkonekacija”, Konaković je rekao da će biti ‘Istočna’, ali isto tako i ‘Južna interkonekcija’, i Zakon o VSTV-u i Zakon o vanjskim poslovima.
“Ništa mi ne uvjetujemo, ali zašto srpski predstavnici ne bi podržali ove dokumente. Ako to bude ucjena s njihove strane, onda to nije dogovor”, zaključio je ministar Konaković.
Košarac – Glasovanje za izgradnju plinovoda
I Košarac je naveo da su stvorene pretpostavke da se na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH glasa za izgradnju plinovoda “Nova istočna interkonekcija”.
“Ne postoji nijedan razlog da na prvoj narednoj sjednici Vijeća ministara ne glasamo o `Novoj istočnoj interkonekciji`! Stvorene su sve pretpostavke za to, čak je i formirana nova federalna Vlada. To je bila molba političkih struktura iz Federacije BiH, što smo uvažili i ispoštovali”, naveo je Košarac na Instagramu.
Naglasio je kako su Republika Srpska i njeni predstavnici na zajedničkoj razini bili maksimalno korektni i da sa pravom očekuju isti odnos.
“Mi smo za fer politiku i jednak pristup, odnosno podršku strateški važnim razvojnim projektima”, poručio je Košarac.
Južna interkonekcija
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je na otvaranju Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023. kako su Hrvatska i Bosna i Hercegovine strateški partner, i u političkom, i u gospodarskom smislu, te je najavio daljnje jačanje gospodarskih veza dviju država.
”Želimo ponuditi BiH i dodatnu stratešku vrijednost koju smo osigurali izgradnjom terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, želimo investirati u tu južnu interkonekciju koja bi od Dugopolja preko Zagvozda prema Hercegovini povezala BiH i osigurala joj plin iz RH”, kazao je Plenković, ističući kako je to od strateškog značaja, te želi da to učine u partnerstvu s EK i EBRD, ali prije svega sa institucijama BiH.
”Veselim se prigodi, kada ćemo ugostiti cijelo Vijeće ministara 20. lipnja u BiH, staviti na stol brojne točke suradnje u svim resorima i dati politički impuls daljnjem unaprjeđenju suradnje. To će biti na dobrobit svih naroda u BiH, meni je posebno drago da smo kroz dugogodišnju politiku podrške BiH dali i određen financijske potpore Hrvatima u BiH. Vlada RH je prošlog tjedna ododijelila 10 milijuna eura za SKB Mostar, i zato želimo da imate dobru zdravstvenu uslugu”, kazao je Plenković, dodajući kako je njihova potpora iskrena, prijateljska, dobronamjerna, te će kako kaže biti najangažiraniji odvjetnik BiH na putu ka EU.
”Želimo da to partnerstvo ima svoj odraz i na unaprjeđenje gospodarskih odnosa”, zaključio je.
Nove količine ruskog plina
Bosna i Hercegovina trenutačno jedinu opskrbu plinom ima preko Srbije, odnosno Turskog toka. U funkciji nešto više od dvije godine Turski tok sastoji se od dvije linije, od kojih je jedna namijenjena isporuci plina u Tursku, a drugi u južnu i jugoistočnu Europu.
Srpske vlasti u BiH inzistiraju na izgradnji novog plinovoda sa Srbijom putem kojeg bi stizale nove količine ruskoga plina. Istodobno u Federaciji BiH se dugi niz godina radi na pripremi povezivanja s Republikom Hrvatskom putem južne plinske interkonekcije čime bi se diverzificirala opskrba plinom te koristili potencijali LNG terminala u Omišlju na otoku Krku.
EU bi mogla povući novac?!
Istodobno, iz Europske komisije rečeno je kako bi, ukoliko vlasti BiH uskoro ne dogovore izgradnju “Južne interkonekcije”, EU mogla uskratiti sredstva za financiranje ovog projekta.
Nezavisnim novinama je ranije potvrđeno kako bi sto milijuna eura za “Južnu interkonekciju” moglo biti “na ledu” ako do dogovora ne dođe.
Banjalučkim novinama je potvrđeno kako postoji suglasnost EU da se unutar Investicijskog okvira za zapadni Balkan podrži “Južna interkonekcija”, kako bi se BiH preko Novog Travnika i Mostara povezala s Hrvatskom.
“Ovaj projekat bismo mogli podržati i grantom, pod uvjetom da dobijemo zrelu ponudu za projekat. Osim toga, Europska komisija aktivno pomaže BiH da dobije sufinanciranje projekta iz Nezavisnih fiskalnih institucija EU (IFIs)”, priopćila je Hernandez Pisonero, glasnogovornica Europske komisije.
