Vatikanski tajni arhiv, u kojem su pohranjeni milijuni dokumenata nastalih tijekom 12 stoljeća, više nema u svome naziv primjer “tajni”, odlučio je u ponedjeljak papa Franjo.
Vatikanski apostolski arhiv novi je naziv te institucije, objavio je Vatikan u danas.
Papa je preimenovao neprocjenjive arhive, u kojima su pohranjena pisma kralja Henrika VIII. sa zahtjevom za razvod od Katarine Aragonske, na koji je papa odgovorio negativno zbog čega je nastala anglikanska crkva 1534.
Originalni zapisi sa suđenja Galileu iz 1633., također su tamo pohranjeni.
Time se uklanjaju “negativni prizvuci” koji proizlaze iz latinske riječi “secretum”, čiji je prijevod kada su arhivi dobili ime 1610., bio bliži riječima “osobni” ili “zatvoreni”, nego “tajni”, pojasnio je Papa.
Vatikanski tajni arhivi bili su tajni samo po nazivu te je građa bila dostupna nakon određenog perioda, kao i u većini državnih arhiva.
Zbog ogromne i vrijedne građe, vatikanski su arhivi danas jedan od najvažnijih istraživačkih centara na svijetu, a najstariji spisi potječu iz 8. stoljeća.
Osamdeset pet kilometara polica i podzemni svod poznat kao “bunker”, čija je verzija rekonstruirana u filmskoj adaptaciji romana Dana Browna “Anđeli i demoni”, nalaze se u arhivima.
Istraživačima je dostupna građa do 1939., zaključno s pontifikatom pape Pija XI.
Građa iz vremena pontifikata Pija XII. (1939.-1958.) bit će dostupna od ožujka 2020., što iščekuje židovska zajednica.
Naime, mnogi Židovi smatraju da Pio XII. nije dovoljno učinio da zaštiti Židove u Drugom svjetskom ratu.
Vatikan tvrdi kako je Pio odlučio potajno pomagati Židovima, smatrajući kako bi u suprotnom slučaju mogao izazvati oštru reakciju Trećeg Reicha i time pogoršati položaj Židova, ali i katolika u ratnoj Europi.
Kada je
papa Franjo objavio deklasificiranje građe iz pontifikata Pija XII. u
ožujku ove godine, kazao je kako je baština pape Pija XII. promatrana uz
“neke predrasude i pretjerivanja”.
