Svijet pronalazi načine kako spasiti ekonomiju od težih posljedica nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a jedan od očajnih poteza mogao bi uključivati i pristanak na cjepivo koje će sprečavati od stvarnog oboljenja i smrti ljudi, ali ne i od zaraze koronavirusom, piše Bloomberg.
Iako će krajnji cilj biti cjepivo koje pobjeđuje virus, rani oblici cjepiva mogli bi doći s određenim ograničenjima, upozorava Robin Shattock, profesor na Imperial Collegeu u Londonu koji sudjeluje u razvijanju jednog od kandidata za cjepivo protiv koronavirusa.
I dok zemlje širom svijeta pokušavaju što prije izaći iz karantena, stručnjaci za cjepiva rade na pronalasku pravog kako bi se život što prije vratio u stanje prije pandemije, u tzv. novu normalu. Milijarde su uložene u potragu za rješenjem, a neke manje poznate tvrtke poput kineske CanSino Biologics Inc te giganata Pfizer Inc. i AstraZeneca Plc rade na ubrzanom pronalasku cjepiva.
Barem jedno od ovih istraživanja već je došlo do faze testiranja potencijalnog cjepiva na ljudima nakon što su potvrđeni dobri utjecaji na određene bolesti, ali manje na infekcije, kod životinja. Stručnjaci kažu da će taj tip cjepiva biti u širokoj uporabi, ako se odobri, unatoč tome što će sprečavati teža oboljenja, a ne infekcije. Barem dok se na tržištu ne pojavi bolje rješenje.
“Cjepiva moraju štititi od bolesti, ne nužno od zaraze”, kaže Dennis Burton, imunolog i istraživač cjepiva sa Scripps Researcha u La Jolli, Kalifornija.
Cjepiva su još uvijek osjetljiva tema
Postoje i nedostaci. Iako imaju potencijal spasiti živote, takva cjepiva mogu dovesti do opuštanja u zemljama u kojima su ljudi doživjeli zasićenje karantenom, kaže Michael Kinch, stručnjak za razvoj lijekova na Sveučilištu Washington u St. Louisu.
“Pretpostavljam da će dan nakon što im netko da imunitet pomisliti: “Sad se mogu vratiti u normalu, sve će biti u redu”, kazao je Kinch pa dodao:
“Mislim da ti ljudi neće nužno shvatiti da su unatoč tome još uvijek podložni zarazi.”
Covid-19 već se širi bez simptoma, a cjepivo koje sprečava simptome moglo bi stvoriti još više simptoma. Cjepiva su među najefikasnijim oružjem protiv zaraznih bolesti i sprečavaju do tri milijuna smrtnih slučajeva godišnje, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
No, i dalje je problem što je malen broj cjepiva 100 posto učinkovit kod svih ljudi. Primjerice, oko tri posto ljudi koji se cijepe protiv ospica razviju blagi oblik bolesti i mogu je proširiti na druge ljude.
Više od 130 kandidata za cjepivo
U svojim pokušajima da se suoče s naglo rastućom prijetnjom, stručnjaci koji razvijaju cjepiva okreću se tehnologijama koje se nikad nisu uspješno koristile kod ljudi. Više od 130 potencijalnih kandidata za cjepivo trenutno se razvija u borbi protiv covida-19, kaže WHO.
U cjepivu se obično nalaze tvari koje predstavljaju neku bolest, a te tvari mogu biti: oslabljeni ili mrtvi mikroorganizmi koji uzrokuju neku bolest, toksini ili dijelovi proteina omotača mikroorganizama.
Ubrizgavanjem cjepiva pripremamo imunitet, odnosno tijelo na reakciju kada se dogodi stvarna izloženost virusu.
Kada se to dogodi, imuni proteini zvani antitijela lijepe se na virus zaustavljajući tako njegov prodor u stanicu. Ponekad cjepiva povećavaju broj imunih T-limfocita koji ne sudjeluju toliko u sprečavanju zaraze, ali mogu usporiti sam čin zaraze i na kraju zaustaviti njezin napredak.
Uobičajen pristup podizanju razine antitijela je ubrizgavanje virusa koji je neaktivan ili ubijen. Otprilike devet takvih kandidata je trenutno u fazi testiranja. Jedan razvija kineska firma Sinovac Biotech Ltd., a doveo je do povećanja broja antitijela usmjerenih ka koronavirusu koji uzrokuje covid-19 kod majmuna.
Jedan drugi kandidat za cjepivo koji se razvija na Sveučilištu Oxford koristi inovativan pristup pri kojem se tzv. “covid geni” ubrizgavaju u drugačiji, bezopasni virus. Oni stvaraju proteine koje potom imunitet prepoznaje, što povećava obranu od prave zaraze.
Otprilike četvrtina kandidata za cjepivo, koje navodi WHO na svojoj listi, uključujući i dva koja se već testiraju na ljudima, prati sličan pristup kao i oksfordsko cjepivo. Jedna od prednosti ove tehnologije je brzina. AstraZeneca, koja se udružila sa Sveučilištem Oxford, kaže da će s isporukom prvih doza u Veliku Britaniju krenuti najranije u rujnu te da će imati i spremne doze za SAD, koji je potpomogao financiranjem razvoja cjepiva.
Tijekom vikenda AstraZeneca i četiri države Europske unije postigle su sporazum o distribuciji nekoliko stotina milijuna doza cjepiva.
Razine antitijela
Kako ovi kandidati za cjepiva utječu na zarazu i zaraznost još nije jasno. William Haseltine, bivši istraživač HIV-a na Sveučilištu Harvard, istaknuo je u svom blogu za Forbes da životinje imaju otprilike istu količinu virusnog genetskog materijala, zvanog RNA, u svojim sustavima, bez obzira na to jesu li cijepljene ili ne. Razine antitijela protiv virusa nisu bile tako visoke u zaštitnim cjepivima, dodao je.
Međutim, klinički znakovi teške infekcije, poput ubrzanog disanja i upale pluća, bili su bolji u cijepljenih majmuna. To bi ipak moglo učiniti takvog kandidata za cjepivo učinkovitim, izjavio je Anthony Faucy, direktor Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti u SAD-u.
“To cjepivo ne izgleda kao ono koje će nas spasiti od zaraze, ali moglo bi biti vrlo dobro u zaštiti od ostalih bolesti”, kazao je Fauci za Stat, portal namijenjen vijestima iz svijeta medicine.
“Cjepivo će biti uspješno bude li sprečavalo zarazu ili ozbiljne simptome”, kazao je izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot u intervjuu za BBC.
Napredak cjepiva u naprednim studijama odobrio je neovisni znanstveni skup, a kompanija još treba vidjeti kako se cjepivo ponaša, objavio je glasnogovornik AstraZenece.
Faucijev Institut udružio je snage s kompanijom Moderna Inc. u cilju testiranja cjepiva protiv koronavirusa čiji je primarni cilj pokazati da njihovo cjepivo sprečava razvoj simptoma kod ljudi. Prevencija zaraze je tek sporedni cilj.
Uspješnost pronalaska cjepiva i njegova efikasnost mora se ogledati i u transmisiji, kaže Daniel Barouch, istraživač u Centru za virologiju i istraživanje cjepiva na Sveučilištu Harvard. Učinkoviti kandidati za cjepiva mogu dopustiti nekim ćelijama da se zaraze, ali istovremeno kontrolirati rast virusa prije nego što se on prenese na druge ljude, kazao je Barouch, koji razvija cjepivo s firmom Johnson & Johnson.
Prevencija bolesti
Američka agencija za hranu i lijekove razmatra mogućnosti za cjepivo koje će sprečavati bolesti.
“Potencijalno bismo razmotrili indikacije u vezi s prevencijom teških bolesti, pod uvjetom da dostupni podaci podržavaju prednost cijepljenja”, rekao je glasnogovornik FDA-e Michael Felberbaum te dodao:
“Za davanje licence ne bismo zahtijevali da cjepivo štiti od zaraze.”
Licencirana cjepiva, uključujući i neka protiv hripavca, nisu dokazala da štite od zaraze patogenom koji uzrokuje bolest, dodaje Felberbaum.
Pojam korištenja nesavršenih cjepiva i terapija je “u redu”, ističe Kinch s početka ovog teksta.
“To je samo praksa, a mi možemo slijediti one sa savršenijim učincima. Nikada neće postojati uistinu savršeno cjepivo”, zaključio je.
