Jedna psihijatrica upozorila je na šest promjena osobnosti koje bi mogle biti rani znakovi demencije. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se svake godine zabilježi oko 10 milijuna novih slučajeva ove bolesti. Iako se demencija najčešće povezuje sa starijom dobi, ona nije isključivo vezana uz starije osobe.
Mlađe generacije sve su svjesnije rizika, posebno nakon vijesti da je u Ujedinjenom Kraljevstvu nedavno preminuo najmlađi pacijent s demencijom u dobi od samo 24 godine. Iako za demenciju još uvijek ne postoji lijek, promjene životnih navika mogu pomoći u prevenciji, a rana dijagnoza olakšava liječenje i usporava napredovanje bolesti.
Profesorica Gill Livingston, stručnjakinja za psihijatriju starijih osoba na University College Londonu, za Daily Mail objasnila je kako članovi obitelji često prvi primijete promjene u ponašanju, emocionalnim reakcijama i samopouzdanju prije nego što se postavi službena dijagnoza.
Gubitak samopouzdanja
Istraživanja su pokazala da osobe koje u četrdesetim i pedesetim godinama dožive značajan pad samopouzdanja imaju znatno veći rizik od razvoja demencije. Taj faktor pokazao se čak snažnijim pokazateljem rizika od lošeg raspoloženja ili problema sa spavanjem.
Poteškoće u suočavanju sa svakodnevnim problemima
Ako osoba sve teže podnosi svakodnevne izazove i stres, to može biti povezano sa slabljenjem takozvane „kognitivne rezerve“ mozga, koja pomaže u nošenju s mentalnim naporima.
Manjak topline i privrženosti
Kod nekih osoba dolazi do emocionalnog povlačenja ili smanjene empatije prema drugima. Ova promjena u ponašanju često se primjećuje kod ljudi koji kasnije razviju demenciju.
Stalna nervoza
Osobe koje se često osjećaju napeto ili nervozno mogu imati veći rizik od razvoja demencije. Stručnjaci ističu da dugotrajni stres i upalni procesi u tijelu mogu negativno utjecati na zdravlje mozga.
Nezadovoljstvo obavljanjem zadataka
Ljudi koji često izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji se obavljaju svakodnevni zadaci također mogu pokazivati rane znakove kognitivnog slabljenja.
Problemi s koncentracijom
Poteškoće s fokusiranjem čak i na jednostavne aktivnosti mogu biti još jedan od ranih znakova upozorenja.
Stručnjaci naglašavaju kako zdrav način života može pomoći u očuvanju funkcija mozga. Redovita tjelovježba, čitanje, mentalne aktivnosti i održavanje društvenih kontakata neki su od načina koji mogu smanjiti rizik od ranog kognitivnog propadanja.
