Prema podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja, u BiH ima sve više bolesnog radničkog kadra, zbog čega se svake godine za bolovanja izdvajaju deseci milijuna KM, piše Večernji list BiH. Iako je velik broj bolovanja opravdan, nerijetko se događa da se isto koristi umjesto godišnjeg odmora. Imajući u vidu da je u RS-u svakog mjeseca na bolovanju prosječno 16.100 radnika te da ih u SŽ-u tjedno otvara oko 1500 bolovanja, lako je zaključiti da je u BiH na bolovanju svakog mjeseca više od 30.000 radnika.
Podaci županijskih zavoda
Radnici u HNŽ-u lani su bolovanja najčešće koristili zbog bolesti, njege člana obitelji i ozljeda izvan rada, što je županijski Zavod stajalo 1,245.805 KM. Isplaćene naknade odnosile su se na bolest (836.109 KM), bolest i komplikacije u trudnoći i porodu (249.935 KM), njegu člana obitelji (93.240 KM), ozljede izvan rada (61.269 KM), pratnju (3297 KM) te ostalo (1956 KM). U prošloj godini broj bolovanja u HBŽ-u u odnosu na 2017. veći je za 185, a te godine za bolovanja isplaćeno je 327.295 KM, pokazuju podaci ZZO-a HBŽ-a. Tijekom 2018. Zavod HBŽ-a isplatio je 449.127 KM naknada u 855 slučajeva bolovanja.
Na godišnjoj razini broj bolovanja u 2018. veći je za 27%, a za tu svrhu Zavod je isplatio 37% više novca nego godinu ranije. Od 855 otvorenih bolovanja u 2018., 497 odnosi se na privremenu spriječenost za rad zbog bolesti, u 252 slučaja radi se o trudnicama, 100 slučajeva bolovanja prouzročeno je ozljedama izvan rada, dok su u šest zaposlenici koristili bolovanje radi njege člana obitelji. Naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad isplaćene su za ukupno 22.016 radnih dana, a prosječno trajanje bolovanja u 2018. iznosilo je 89,86 dana.
Zavod zdravstvenog osiguranja SŽ-a je na ime naknade plaća za vrijeme privremene spriječenosti za rad lani isplatio više od 8 mil. KM, točnije, 8,260.542,21 KM. Najčešći uzrok bolovanja su kronične bolesti kardiovaskularnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava u kombinaciji s neurološkim ispadima, psihijatrijska oboljenja, patološke trudnoće te privremena spriječenost za rad po osnovi njege člana obitelji. U TŽ-u je za 9 mjeseci prošle godine isplaćeno 6,666.737 KM bolovanja, a godišnje 42.000 osoba koristi bolovanje. Svakog mjeseca u 2018. na bolovanju je u RS-u u prosjeku bilo 16.100 zaposlenih, što je za 2400 radnika više nego 2017. U Zavodu zdravstvenog osiguranja RS-a navode da je na bolovanju duljem od 30 dana u prosjeku bilo 5500 zaposlenih mjesečno, što je za 1000 radnika više u odnosu na 2017. Trošak za bolovanja dulja od mjesec, koja idu na teret Zavoda, u 2018. iznosio je 13,3 mil. KM, što je za 1,1 mil. KM više nego 2017.
Zlouporabe bolovanja
Da mnogi zlouporabljuju bolovanja, potvrđuje primjer iz tvrtke iz Kotor Varoša od prije nekoliko godina. Uprava poduzeća zatražila je provjeru bolovanja za jednog radnika, a povjerenstvo ga je zateklo na livadi kako kosi travu. Bez obzira na to, tvrtka je izgubila spor na sudu jer je liječnik napisao radniku nalaz da ima psihičkih problema i da mu je kosidba radna terapija. Kad je u pitanju zlouporaba, iz ZZO HNŽ nisu mogli reći koliko ih je bilo, no ta pojava, po njima, nije zabrinjavajuća.
