Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) već je počelo rješavati prigovore u vezi s plaćenim oglašavanjem, međutim u ovom trenutku najveći problem im predstavljaju društvene mreže, s obzirom na to da s njima nemaju zvaničan kanal komunikacije i trenutno praktično je nemoguće utvrditi da li je neki politički subjekt platio oglašavanje koje je zabranjeno prije zvaničnog početka kampanje, odnosno 15. oktobra.
“Moramo provjeriti i politički subjekt, ali i taj medij i tu platformu koja mu je dala prostor. Mi moramo ispitati i jedno i drugo kako bismo po zakonu mogli ispitati je li to plaćena izborna kampanja ili nije. Već sada treba utvrditi kanal komunikacije da u roku od 24 sata možemo utvrditi i dobiti podatke od vlasnika socijalne mreže je li to plaćeno ili nije”, rekao je Suad Arnautović, član SIP-a, na sjednici na kojoj je, između ostalog, bilo riječi i na ovu temu.
Plaćeni oglasi
Na sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH konstatirano je da se na pojedinim društvenim mrežama kao što je Facebook može vidjeti radi li se o plaćenom oglasu, ali da je ipak potreban zvaničan kanal komunikacije s tom društvenom mrežom kako bi se dobila potvrda da je oglas plaćen.
“Facebook već ima naglašeno ako je nešto sponzorirano i treba vidjeti s ostalim društvenim mrežama. U vrijeme virusa korona socijalne mreže će sigurno biti temelj izborne kampanje. Pokušat ćemo da se obratimoslužbeno pa ako nešto dobijemo, dat će nam neke smjernice”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tijekom sjednice.
Inače, SIP je jučer odbio kao neosnovan prigovor da je jedan od političara platio oglašavanje.
U postupku SIP je utvrdio da je taj političar objavio post na Facebooku koji je preuzeo jedan od portala, a s obzirom na to da su se i političar i taj portal izjasnili da oglas nije bio plaćen, ta prijava odbijena je kao neosnovana.
Ono što je činjenica jeste da će u narednim mjesecima zbog epidemije virusa korona Središnje izborno povjerenstvo BiH biti u sve većim problemima zbog društvenih mreža jer će najveći dio kampanje upravo biti vođen tako. Stručnjaci se slažu da će, ako se želi uspostaviti red u toj oblasti, biti neophodno mijenjati Izborni zakon jer su društvene mreže novi medij.
“Nije problem s elektronskim medijima, veći je s printanim medijima, a najveći s društvenim mrežama. Jako je teško utvrditi zloupotrebe jer često ne možete saznati tko je osnivač nekog profila itd. Taj segment komunikacije s građanima i biračima nije definiran zakonom i često se zloupotrebljava”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije.
Središnjeg izbornog povjerenstva.
On ističe da se ta stvar mora zakonski urediti kako bi SIP imao uporište za kažnjavanje, u suprotnom sve će ostati kao i sada, istovremeno naglašavajući da su poruke preko Vibera u vrijeme izborne šutnje rijetki slučajevi u kojima SIP može postupati i kažnjavati.
Biračko pravo upitno za tisuće građana?
S obzirom na to da se birački popis zaključuje 45 dana prije održavanja izbora, postavlja se pitanje kako će glasovati osobe pozitivne na virus korona i oni koji su po nalogu nadležnih organa u izolaciji.
“U vezi s tim moramo se opredijeliti i o metodama i načinu glasovanja na izborni dan za te osobe”, rekao je Ahmet Šantić, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Na sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH jučer je konstatirano da je biračko pravo univerzalno i da treba da bude dostupno svima te da se mora pronaći način da i oni koji su pozitivni na virus korona glasuju.
Potpisan ugovor za tiskanje glasačkih listića
Željko Bakalar, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, rekao je da je Pravobranilaštvo BiH dostavilo pozitivno mišljenje na okvirni ugovor SIP-a i firme “Unioninvestplastika” iz Sarajeva, koja je odabrana za tiskanje glasačkih listića.
On je rekao da je SIP potpisao konačan ugovor s tom firmom te da je posao tiskanja glasačkih listića vrijedan 805.528 KM s PDV-om dodijeljen toj firmi.
SIP je na jučer održanoj sjednici razmatrao i izvještaj o izvršenim provjerama političkih stranaka za učešće na lokalnim izborima u Mostaru, a poslije otklanjanja nedostataka, ovjerio još 12 političkih stranaka, dok je za tri političke stranke prijava odbijena jer i nakon ostavljenog roka nisu otklonile nedostatke u prijavi.
