Što bi novo zatvaranje zbog koronavirusa značilo za bh. ekonomiju: Od otkaza do socijalnih nemira

Novo širenje zaraze koronavirusom, dojma smo, građane je više zabrinulo zbog mogućnosti novih restrikcija kriznih stožera, nego iz zdravstvenih razloga. Prema iskustvima iz prvih mjeseci širenja pandemije, pojava novih žarišta i klastera, briga o radnim mjestima postala je prioritetna, piše Klix.ba.

Mjere koje su krizni stožeri različitih nivoa uveli zbog potrebe suzbijanja širenja koronavirusa u Federaciji BiH dovele su do smanjenja broja zaposlenih od skoro 30 tisuća radnika, a pad potrošnje samo u travnju iznosio je skoro milijardu i pol KM.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako je dosadašnje iskustvo tijekom pandemije koronavirusa pokazalo šta možemo očekivati ukoliko bi se ponovno uvele ekonomske restrikcije u poslovanju, a to su masovna otpuštanja, zatvaranje firmi i pad naplate poreza.

“S obzirom na dosadašnje lekcije koje smo mogli naučiti, teško da bi ijedan nivo vlasti bio spreman uvesti restrikcije. Ako bi kojim slučajem restrikcije bile ponovo uvedene, smatram da bismo mogli imati dosta veći nivo otpuštanja, jer mnogi ne bi vjerovali u najave paketa pomoći nakon svega što smo do sada vidjeli. S druge strane, kapacitet zaduženja bi bio dosta sužen i pitanje je kako bi vlade financirale sve one proračunske potrebe”, smatra on.

Upravo bi takva jedna mjera izazvala i moguće socijalne nemire, dodaje, jer već sada se osjeti nervoza na tržištu, nakon popuštanja zabrana, zbog sporog oporavka i smanjenog prometa.

“Ne treba zaboraviti da bi ponovnim gašenjem ekonomije vlast faktički presjekla granu na kojoj sjedi, jer je privreda ta koja osigurava novac za fondove, uključujući i zdravstveni, pa se može postaviti pitanje, od čega bi se onda financirao zdravstveni sektor”, zaključio je Hadžić.

Posljedice u Federaciji BiH dovode se u vezu i sa zakasnjelom reakcijom vlasti pri pomoći poslovnom sektoru.

Za donošenje korona-zakona trebalo je čekati mjesec i pol, moratorij za kredit nije obuhvatio sve korisnike, a rascjepkanost vlasti na više nivoa dovela je do nesihroniziranog djelovanja.

Večernji list

Odgovori