Što znači ako je temperatura tijela preniska?
Drhtanje je jedan od najlakše uočljivih simptoma preniske temperature tijela. Kada nije nastala zbog izloženosti hladnoći, može ukazivati na probleme sa zdravljem, ali i na pretjeranu konzumaciju droge i alkohola, pretjeran stres, nesanicu.
Najčešći uzroci niske temperature su poremećene funkcije štitnjače i nadbubrežne žlijezde, a neki od zdravstvenih problema su Addisonova bolest (poremećaj kod kojega nadbubrežne žlijezde luče premalo hormona), hipotireoza (usporen rad štitnjače), dijabetes, oslabljen rad bubrega i jetre…
Ponekad se zna raditi i o hormonalnoj neravnoteži – niska razina testosterona kod muškaraca te visoka razina estrogena ili niska koncentracija progesterona kod žena, piše 24sata.hr.
Problem sa nedovoljno visokom tjelesnom temperaturom je i u tome što se imunološki sustav ne može adekvatno boriti sa bolestima pa tijelo postaje pogodno tlo za viruse i razvoj infekcija koje mogu dugo biti neotkrivene jer nema visoke temperature.
”Normalna tjelesna temperatura kod većine ljudi ima vrijednost između 36 i 37 stupnjeva Celzijusovih. Hipotermija ili niska tjelesna temperatura je 35 stupnjeva i niža, a to dovodi do ozbiljnih zdravstvenih poremećaja”, objasnila je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
Kaže da se tjelesna temperatura ispod 35 stupnjeva Celzijusovih smatra hipotermijom, a događa se kod poremećaja živčanog sustava koji se manifestira autonomnom disfunkcijom.
”Radi se o oštećenju dijela hipotalamusa u kojemu se nalazi centar za regulaciju tjelesne temperature. U pitanju je predominacija parasimpatičkog dijela vegetativnog sustava koji je se nalazi u hipotalamusu u centralnom živčanom sustavu. Uzroci mogu biti i neki lijekovi poput: benzodiazepina, barbiturata, butirofenona, fenotijazina, rezerpina. Odlike takvog oštećenja su: niski krvni tlak, preznojavanje, hladna periferija, iscrpljenost, pospanost”, pojasnila je liječnica.
Napominje da neki ljudi imaju malo višu, a neki malo nižu temperaturu tijela, ali da to ne mora značiti da nešto nije u redu sa zdravljem. Prisjetila se i nekih slučajeva iz svoje karijere, znali su joj dolaziti pacijenti kojima je uobičajena tjelesna temperatura bila nešto iznad 35 stupnjeva.
”U svojoj liječničkoj praksi sam srela pacijente koji su mi rekli da imaju visoku temperaturu u respiratornom infektu, a na pitanje koliko visoku, odgovor je bio: ’37 stupnjeva’. Ja bih odgovorila da to nije visoka temperatura, a njihov odgovor bi bio: ‘Ali, doktorice za mene je to visoko i osjećam se kao da gorim jer mi je temperatura inače 35 stupnjeva’. Kada netko tko ima 37 stupnjeva njemu je porast od 2 stupnja temperatura od 39, što je moramo priznati djelomično ekvivalentno onome kada se temperatura sa 35 popne na 37, i to treba poštovati”. objasnila je dr. Čilić.
Pacijenti joj se, kaže, ne javljaju zbog same niže temperature, ali dolaze zbog drugih poremećaja koji su uzrok pojavi niske tjelesne temperature.
