Tek čekamo pravi pad
Porezni obveznici u ožujku ove godine prijavili su za uplatu 12,5 milijuna KM manje nego u istom mjesecu prošle godine, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Kako ističu, u ožujku ove godine prijavljene su obveze za uplatu PDV-a od 157.966.395 KM, dok je istom u mjesecu prošle godine prijavljeno za uplatu 170.536.192 KM, objavile su Nezavisne novine
“Sasvim je logično da je došlo do smanjenja prijavljene obveze za uplatu PDV-a po PDV prijavama, jer se radi o PDV-u u unutarnjem prometu. Zbog smanjenja ukupne potrošnje došlo je i do smanjenja prijavljene obveze za uplatu, jer mnogi obveznici nisu radili u drugoj polovini ožujka ove godine”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije Uprave za neizravno oporezivanje BiH, dodajući da u ove podatke nije uključen PDV po osnovu uvoza već da se radi isključivo o unutarnjoj potrošnji.
Ipak, s obzirom na to da veliki broj obveznika, prije svega ugostiteljstvo i turizam, nije radio pola ožujka te da je drastično smanjeno kretanje i potrošnja nafte i naftnih derivata, pad prihoda po osnovu PDV-a i nije toliko veliki. U prilog tome govore i podaci o prikupljenim izravnim porezima, koji su drastično manji u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine.
Recimo, Poreska uprava Republike Srpske po osnovu izravnih poreza, u ožujku naplatila je 49,1 milijuna KM, što je 29,4 milijuna maraka manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Stručnjaci ističu da bi se veći pad prihoda od PDV-a mogao osjetiti u travnju i da će do toga sigurno doći s obzirom na to da je u prvoj polovini ožujka manje-više sve radilo dok to u travnju vrlo vjerojatno neće biti slučaj.
“Drastično su pali izravni porezi, što je u značajnoj mjeri oštetilo proračune nižih razina vlasti, međutim nije bilo značajnijeg pada prihoda od PDV-a i to se očekivalo. Imali smo apokaliptičnu ili tzv. zombi potrošnju i nagli porast kupovine osnovnih životnih namirnica”, rekao je ekonomist Admir Čavalić, prenosi Capital.ba.
Kaže kako pad prihoda od djelatnosti u kojima je zabranjen rad te od potrošnje nafte i naftnih derivata, koji značajno utječe na prihode od PDV-a, nije utjecao na drastičan pad prihoda, jer je, s druge strane, pojačana osobna potrošnja građana.
“Došlo je do povećanja osobne potrošnje zbog različitih poruka iz samih stožera i restriktivnih mjera, što je dovelo do blage panike i jače potrošnje. To je bilo samo privremeno i do kraja ožujka to se već smanjilo. Pravi pad ćemo doživjeti kada nam dođu podaci u travnju”, rekao je Čavalić ističući da referentna točka priče o ekonomiji treba biti travanj, a ne ožujak, u kojem se koliko-toliko, barem u prvoj polovini radilo normalno.