U Agenciji za bankarstvo FBiH objasnili su što je euribor i kako on utječe na kamatne stope kredita u BiH, tj. tko može očekivati smanjenje kamate.
Euribor je prosječna kamatna stopa po kojoj europske banke međusobno pozajmljuju novac, a za njega je vezana promjenjiva kamatna stopa.
Kredit ili depozit (novac klijenata u banci) može biti ugovoren s promjenjivom kamatom čija se promjena veže za neku referentnu kamatnu stopu iz spektra Euribora, odnosno na stanje Euribor stopa na ugovoreni datum ili razdoblje, ukazali su.
Napomenuli su da postoji pet Euribor stopa, ali da su ugovori o kreditu ili depozitu najčešće vežu za šestomjesečni i 12-mjesečni Euribor. Ponovili su da se promjene (povećanje ili smanjenje) Euribor stope odražavaju samo na promjenjive kamate, ali ne i na fiksne kamate ili druge referentne kamatne stope, piše Klix.ba.
Referentne kamatne stope predstavljaju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Primjerice, koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora – mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, itd.
Euribor je povezan upravo s referentnim kamatnim stopama koje određuje Europska središnja banka (ESB). Promjene u referentnim kamatnim stopama dogodile su se ovaj mjesec, što se odrazilo i na Euribor.
ESB je ovaj mjesec uskladila svoje referentne kamatne stope naniže za 0,25 posto, što je imalo efekte i na kretanje Euribor stopa, posebno onih šestomjesečnih i 12-mjesečnih. Primjerice, šestomjesečni Euribor je 18. listopada 2023. dostigao svoj maksimum (4,143 posto) dok je 24. lipnja ove godine iskazana stopa bila 3,661 posto, naglasili su.
U Agenciji za bankarstvo FBiH su podsjetili kako su u Europskoj uniji i eurozoni i dalje prisutni primarni uzroci poremećaja i potrebe za restriktivnom monetarnom politikom. Shodno tome, očekuju da se značajnije smanjenje referentnih kamatnih stopa, koje određuje ESB, neće dogoditi prije sljedeće godine ili kasnije.
Dakle, referentne kamatne stope utječu na Euribor, što se sve odražava na cijenu kredita i u Bosni i Hercegovini, tj. na kamatnu stopu, prvenstveno promjenjivu, po kojoj se zadužuju stanovnici Bosne i Hercegovine. U Agenciji tvrde da su poduzeli mjere kako bi ograničili utjecaj povećanja referentnih kamatnih stopa.
Za razliku od tržišta na kojima su uzroci inflacije povezani s ranijim makroekonomskim i monetarnim politikama (tiskanjem novca), u slučaju Bosne i Hercegovine može se govoriti o uvezenoj inflaciji koja je vođena cijenama strateških dobara, energenata i hrane. Agencija za bankarstvo FBiH je oprezno procjenjivala specifičnosti naše ekonomije i potrebu upravljanja efektima i rizicima koji bi se i povećanjem referentnih kamatnih stopa mogli prenositi na naše tržište, istaknuli su.
Naveli su da su u suradnji s Agencijom za bankarstvo Republike Srpske privremenim mjerama za ublažavanje rizika povećanja kamata izbjegnuti, kako su konstatirali, širi poremećaji i rizici naglog povećanja kamata na bh. tržištu.
Tko može očekivati smanjenje kamate
Kada se radi o prosječnim iznosima kamata, ukazali su na promjene kod kredita s promjenjivom kamatom.
Za kredite s promjenjivom kamatom, u većini slučajeva, a uvažavajući privremene mjere Agencije za bankarstvo FBiH, banke su se odlučivale za izbjegavanje povećanja kamata za više od dva posto (200 baznih poena). Time je ograničen ili izbjegnut puni prijenos povećanja Euribora na naše tržište i za kredite s promjenjivom kamatom, vezanom za Euribor stope, naglasili su.
Shodno prethodno navedenom, smanjenje kamata vezanih za Euribor, a za koje banka nije primijenila potpuni raspon promjene Euribor stope, može se očekivati kada Euribor stopa bude jednaka dva posto ili niže. Istaknuli su tko može očekivati smanjenje kamatne stope, piše Klix.
U ovom trenutku ili s 30. lipnjom 2024. smanjenje promjenjive kamate će biti samo kod dijela kredita kod kojih je banka u proteklom razdoblju iskoristila mogućnost smanjenja povećanja kamate u punom iznosu promjene vezane za Euribor stope i u skladu s važećim ugovorima. Takvi krediti nemaju značajan udio u FBiH, naveli su.
Ukazali su i na to da je primjena odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika povećanja kamata produžena do kraja ove godine, čime se, kako su konstatirali, potiče upravljanje rizicima i zaštita domaćeg tržišta u razdoblju očekivanog ekonomskog oporavka.
