Koju školu izabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li završetak fakulteta jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li moje dijete sebi moći osigurati budućnost završivši zanat? Pitanja su to koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja, piše Večernji list BiH.
Naime, za samo tri mjeseca kreću upisi u srednje škole na području BiH gdje će učenicima biti ponuđena slobodna mjesta u gimnazijama, ekonomskim, medicinskim, građevinskim školama. Tisuće mjesta bit će ponuđeno i u raznim zanatima poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera i CNC operatera. Na učenicima je da se odluče hoće li se školovati za tržište rada u BiH ili pak za ono u inozemstvu.
Dosadašnja iskustva govore kako je puno više onih koji se odlučuju za četverogodišnje škole (gimnazije i ekonomske smjerove) iako je upravo tih kadrova najviše na čekanju na službama za zapošljavanje, dok se zbog manjka zanimanja u nekim školama zanatska zanimanja u potpunosti gase. Urari i obućari gotovo da više i ne postoje.
Na ovaj problem je početkom ove školske godine upozorila ministrica kulture, znanosti, obrazovanja i sporta ZHŽ-a Ružica Mikulić, kazavši kako je činjenica da nam nedostaje obrtnika te da se u isto vrijeme gase školski odjeli koji nude zanate.
“Javi se ponekad poneki upit za zanimanja poput obućara, urara, zidara, keramičara, varioca, ali mislim da roditelji više inzistiraju na četverogodišnjim školama kako bi im djeca u konačnici upisala fakultet i živjela bolje od njih. Međutim, svi trebamo poraditi na promjeni svijesti o tome. Danas dobar obrtnik može živjeti bolje od visokoobrazovane osobe”, kazala je Mikulić.
Kako bi koliko toliko pomogli učenicima pri odabiru budućih zanimanja službe za zapošljavanje redovito izlaze s podatcima o deficitarnim zanimanjima na području BiH. Federalni zavod za zapošljavanje u suradnji sa županijskim službama krajem prošle godine proveo je istraživanje o potrebama tržišta rada. Rezultati istraživanja pokazali su da su u 2019. najtraženija zanimanja III. i IV. stupnja, a to su krojač i tekstilni radnik, obućar; prodavač-trgovac, zavarivač, vozač, bravar, stolar, konobar, kuhar, zidar.
Kada je pak riječ o najtraženijim zanimanjima visoke stručne spreme, to su strojarski inženjer, ekonomist, doktor medicine, stomatolog, el. inženjer – informatičar, građevinski inženjer i pravnik. Prema podacima Službe za zapošljavanje HNŽ-a, po natječajima koje su objavili poslodavci, najtraženija zanimanja su: kemijski inženjeri, programeri, razni smjerovi nastavnika, pravnici, ekonomisti.
Analizirajući potražnju kadrova kod srednje stručne spreme, najtraženiji su: tesari, trgovci, vozači, komercijalisti. Povećana je potražnja za sezonskim djelatnicima za nadolazeću ljetnu sezonu, što kod nas što u inozemstvu. Najčešće se traže kuhari, konobari, pomoćni kuhari, sobarice, recepcionari, kazali su iz Službe HN županije.
Iz Službe za zapošljavanje ZH županije kazali su kako je najtraženije zanimanje magistar farmacije te da je kod visokoobrazovanih poželjno aktivno poznavanje nekoga stranog jezika, najčešće engleskog jezika. Najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom stručnom spremom – 1328 osoba, kazali su iz Službe za zapošljavanje ZH županije.
Poslodavci već neko vrijeme ističu kako vape za CNC operaterima, građevinski radnici gotovo svih smjerova u posljednje vrijeme traže se svijećom, na usluge vodoinstalatera čeka se mjesecima. Iz svega ovoga vidljivo je kako je došlo vrijeme da dobar zanat zlata vrijedi.
Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Odjela projekata u tvrtki Kolektiv, izjavila je kako se u posljednje vrijeme općenito može govoriti o velikim pomicanjima na tržištu rada, gdje je nedostatak obučene radne snage, odnosno nedostatak vještina, sve veći te poslodavci sve teže dolaze do potrebnog kadra.
