Posve naivno, bezobrazno ili je oboje bilo u pitanju kada je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, ne trepnuvši, izjavila da joj je drago što predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nije negirao genocid u Srebrenici tijekom radnoga ručka u Brdu kod Kranja iako je prije toga uputila oštru prosvjednu notu Hrvatskoj na temelju, očito, glasina, a cijela bošnjačka javnost izlila tone žuči na predsjednika, Hrvatsku i Hrvate, piše Večernji list BiH.
Turković je tom izjavom reterirala u odnosu na raniji istup, kada je postupila očito kao bošnjačka političarka, a ne službena predstavnica Bosne i Hercegovine.
– Mogu samo reći, ako je došlo do nekog nerazumijevanja, onda nam je, koliko god da nerazumijevanje nije dobrodošlo, drago što nije došlo do takve izjave koju su prenijeli ljudi koji su sudjelovali na tom ručku – rekla je Turković medijima u BiH odgovarajući na upit o tome da je Milanovićev Ured nazvao neistinom tvrdnju o njegovu negiranju genocida. Čak je, “potvrđujući” navodnu Milanovićevu izjavu čudnim i diplomatskim rječnikom, sve objasnio i Šefik Džaferović, bošnjački član državnoga vrha BiH.
-Točno je da je predsjednik Hrvatske na radnom ručku u Brdu, ponavljajući svoje ranije javno izrečene stavove, dovodio u pitanje presude Haaškog suda o genocidu u Srebrenici. Nakon što je upozoren i suočen s činjenicama i nalazima iz presuda, Milanović je ustvrdio da on ima pravo propitivati sve, pa i presude, na što je dobio oštar odgovor predsjedatelja Džaferovića koji je poručio da Milanović, ako ne prihvaća presude međunarodnih sudova o genocidu, ima ozbiljan problem – navedeno je iz Ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
No, ni u tome odgovoru ne stoji eksplicitno da je Milanović negirao genocid ili da pak njegov Ured iznosi neistine. Zanimljivo je bilo primijetiti kako nikakve reakcije nije bilo iz Ureda Željka Komšića. On je, naime, samo prije nekih pola godine demonstrativno napustio videointervju, što su se potrudili publicirati iz njegova PR tima, nakon što je novinar agencije Tanjug otvoreno negirao da se dogodio genocid u Srebrenici nad bošnjačkim civilima. Tada je doslovno dobio bedž najvećeg “patriota” BiH. Ovoga puta Komšić je ostao bez ikakve reakcije. Nije napustio skup, odnosno radni ručak u Sloveniji. Sam Milanovićev Ured najprije je demantirao navodne izjave koje je preko neimenovanog izvora prvo plasirao srbijanski dnevnik Danas. Iz Ureda predsjednika su citat u kojem se eksplicitno navodi da Srebrenica nije mjesto genocida nazvali neistinitim, a predsjednik Milanović je u dodatnom objašnjenju naveo kako je kvalifikacija genocida pitanje političke metrike. Bila su brojna vrlo negativna reagiranja u bošnjačkom dijelu javnosti, kojoj je informacija servirana bez ikakve provjere. Kako bilo, šteta je napravljena i nastavlja se potencirati, a savršeno se uklapa u propagandističke i gebelsovske narative koje brižljivo gradi političko Sarajevo o drugim narodima. Za Hrvate se ponovno ističe kako su UZP-ovci, odnosno u izjavama se nastoji kolektivizirati ta navodna odgovornost koju su ovaj put potencirali iz Ureda uprave Islamske zajednice u BiH, do pak najave bojkota hrvatskih roba na policama europskih trgovačkih lanaca. Kada bi se spirala takvog ratnog i metastaziranog ludila nastavila, onda bi, po toj logici, hrvatske kompanije trebale davati otkaze zaposlenim Bošnjacima i obrnuto, a dva naroda i dvije države posve prekinuti veze te početi novo obračunavanje koje bi teško naškodilo objema stranama. A najviše Bosni i Hercegovini. Sve to događa se u vremenu predizborne kampanje, kada ponajprije neodgovorne političke stranke, a osobito one kojima koordinira obavještajno i medijsko podzemlje, nastoje do kraja radikalizirati političku scenu i skrenuti pozornost s brojnih propusta u vlasti posljednjih godina. U kontekstu izborne kampanje, ali i promoviranja nacionalnih politika, često se zloupotrebljava državne institucije Bosne i Hercegovine. Najčešće upravo poziciju šefice bosanskohercegovačke diplomacije zloupotrebljava Bisera Turković.
Ona je nedavno na desetke adresa, među kojima je i ona državnog tajnika SAD-a Antonyja Blinkena, uputila pismo kojim je tražila da svojim autoritetom zaustave intervenciju visokog međunarodnog predstavnika u Izborni zakon, tvrdeći da se tim prijedlogom ide na ruku HDZ-u BiH, pri čemu je tu stranku nazvala ekstremno desnom, desničarskom. Istina je pak da izbornu reformu osporavaju probošnjačke stranke, aktivisti i bliski plaćenici, kao i da izbori bez izmjena izbornih propisa predstavljaju opasan presedan kršenja zakona, presude Ustavnoga suda, Ustava BiH i narušavanja Daytonskog sporazuma. To je postalo pravilo ponašanja Bisere Turković koja zastupa stavove bošnjačkoga SDA.
