Banane su jedno od najomiljenijih voćki širom svijeta. Njihov slatkasti okus, mekana tekstura i praktičnost u konzumaciji čine ih idealnim izborom za užinu u pokretu, dodatak doručku ili sastojak u brojnim receptima.
Osim što su ukusne, banane su i nutritivno bogate jer su pune kalija, vitamina B6 i vlakana. Nije ni čudo što zauzimaju visoko mjesto na listi najdražeg voća mnogih ljudi.
Tim znanstvenika sa sjedištem u Kanadi otkrio je da bi ljudi s visokim krvnim tlakom trebali jest banane, prenosi Večernji list.
– Naše istraživanje sugerira da bi dodavanje više hrane bogate kalijem u prehranu, poput banana ili brokule, moglo imati veći pozitivan učinak na krvni tlak nego samo smanjenje soli – rekla je Anita Layton sa Sveučilišta Waterloo.
Obično svrstana uz rajčicu kao voće koje se najviše konzumira u svijetu, banana je popularna kao zasitan međuobrok pun energije i kao preventiva mamurluku zbog kalija koji je čini obaveznom konzumacijom i za osobe s hipertenzijom.
– Praljudi su jeli puno voća i povrća i kao rezultat toga moguće je da su regulatorni sustavi našeg tijela evoluirali da najbolje funkcioniraju s prehranom s visokim udjelom kalija i niskim udjelom natrija – rekla je Melissa Stadt, glavna autorica istraživačkog rada
Istraživanje je objavljeno u američkom časopisu bubrežne i opće fiziologije.
– Današnja zapadnjačka prehrana ima mnogo više natrija, a manje kalija. To može objasniti zašto se visoki krvni tlak nalazi uglavnom u industrijaliziranim društvima, a ne u izoliranim društvima – objasnila je Stadt.
Povećana konzumacija slane prerađene hrane dovela je do porasta takozvanih bolesti životnog stila kao što su dijabetes i bolesti srca jer sve više i više ljudi usvaja sjedilački, manje fizički zahtjevan posao, kao i općenito stil života. S visokim krvnim tlakom koji pogađa procijenjenih 30 posto odraslih osoba u svijetu, prevalencija moždanog udara i bolesti bubrega je porasla.
– U posljednjih nekoliko godina, učestalost hipertenzije porasla je na svjetskoj razini – upozorili su istraživači.
Porast su pripisali čimbenicima poput starenja globalne populacije i povećane izloženosti rizičnim čimbenicima životnog stila, uključujući smanjenu tjelesnu aktivnost i popularnost zapadnjačke prehrane.
