Vlasti u BiH slučajeve korupcije u kojima se sumnja na umiješanost političara ne vide kao ozbiljan problem i zakone koji se bave ovom oblašću ne implementiraju na efikasan način, navedeno je u izvještaju State departmenta o ljudskim pravima za BiH u prošloj godini.
Ističu da sudovi ne procesuiraju slučajeve visoke korupcije, a i ako dođe do sudskih presuda, obično su uvjetne.
“Dužnosnici su često nekažnjeno umiješani u koruptivne aktivnosti, a korupcija je i dalje prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno prisutna u sektorima zdravstva i obrazovanja, javnim nabavkama, lokalnoj upravi, kao i pri procedurama javne administracije”, naglašeno je u izvještaju.
Ističu da je politički pritisak najprisutnija metoda za sprečavanje primjene mehanizama za istraživanje i kažnjavanje zloupotreba i korupcije.
“Promatrači smatraju da je policijska zloupotreba ovlaštenja raširena pojava, a stalno su prisutni izvještaji o korupciji unutar državnih i entitetskih sigurnosnih službi. Tijekom cijele godine, uglavnom uz pomoć međunarodne zajednice, vlasti su omogućile obuku policijskim i sigurnosi snagama kako bi se spriječile zloupotrebe i korupcija i promoviralo poštivanje ljudskih prava”, naglašeno je u ovom izvještaju. Napomenuto je i da policijski službenici raspolažu priručnicima u kojima se nalaze komponente koje govore o ovim temama.
Što se tiče zloupotreba ovlaštenja, istaknuto je da su u 2020. zabilježeni slučajevi da su pripadnici sigurnosnih agencija zloupotrebljavali ovlaštenja.
“U oba entiteta i Brčko distriktu su istraživani navodi o policijskim zloupotrebama, izrečene su administrativne sankcije, a predmeti proslijeđeni tužiteljstva. S obzirom na to da nema podataka o ishodima ovih slučajeva, promatrači smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena pojava”, naglasili su oni u izvještaju.
U prošloj godini je, kako su istaknuli, u više navrata došlo do ometanja rada novinara, a zabilježeni su slučajevi ograničavanja pristupa informacija za medije, posebno tijekom trajanja pandemije.
“Savjet za tisak, koji radi kao samoregulirajuće tijelo za medije-članice, registrirano je 231 žalbu zbog govora mržnje, od čega se 223 odnose na online medije”, naglašeno je. Od ukupnog broja, 194 primjera govora mržnje zabilježeni su u sekciji komentara.
“Nastavljaju se politički i financijski pritisci na medije. Negativni ekonomski efekti zbog pandemije su erodirali financijsku stabilnost medija širom zemlje, što ih je učinilo ranjivijim za vanjske pritiske”, naglašeno je.
Pojedini dužnosnici, kako je naglašeno, novinare prozivaju izdajnicima ili ih etiketiraju kako bi ih diskreditirali. Kao jedan od primjera, navedeno je priopćenje Tužiteljstva BiH da će tužiti novinare koji su kritizirali njihov rad, uz napomenu da najava tužbe nije rezultirala pravnim akcijama.
I u prošloj godini bilo je prijetnji novinarima, a naveli su primjer prijetnji novinarki Vanji Stokić iz Banja Luke, kojoj je spriječeno odsijecanjem glave, a napomenuto je i da je nastavljeno suđenje za pokušaj ubojstva novinara Vladimira Kovačevića, prenose Nezavisne.
