Zemlje zapadnog Balkana, pozivajući se na rat u Ukrajini, traže ubrzani ulazak u Europsku uniju no dužnosnici iz Bruxellesa odgovaraju da među 27 članica nema političke volje za njihovim primanjem, ali i da “nema smisla da prebrzo uđu”.
S foruma jadransko-jonskog prostora, održanog prošli tjedan u Tirani, deset je zemalja zajedničkom deklaracijom pozvalo EU “da ubrza put zemljama zapadnog Balkana” jer bi njihovo članstvo bila “investicija u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu”.
“Proširenje EU-a je politika koja je uvijek izvozila mir i stabilnost na sve zemlje u području gdje bi se EU proširila”, kaže zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
“Vjerujem da će ruska agresija na Ukrajinu dodatno otvoriti oči, dodatno reći koliko je važno proširenje kao takvo i da se ono završi na prostoru jugoistoka Europe”, dodaje.
BiH je prije više od šest godina podnijela zahtjev za članstvom u EU a sada se nada da će do 30. lipnja, kada završava francusko predsjedanje EU-om, dobiti status kandidata.
“Status kandidata je čista politička odluka”, napominje Brkić.
Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su taj status dobile, nadale su se otvaranju pregovora u ožujku 2020. godine, no onda je Bugarska blokirala početak formalnih razgovora zbog povijesnog i jezičnog prijepora sa Sjevernom Makedonijom. I to nakon što je Makedonija zbog pritiska Grčke, još jedne EU članice, već bila primorana promijeniti ime i nazvati se Sjevernom Makedonijom.
EU je zajedno grupirao Albaniju i Sjevernu Makedoniju u zahtjevu za članstvom, pa sada ni albanska vlada ne može nastaviti dalje.
Besmislene prepreke
“Možda ću biti politički nekorektan, ali usuđujem se reći da postoje besmislene prepreke, kao one s kojima se sada suočavamo”, rekao je zamjenik albanskog premijera Arben Amedaj na početku foruma.
“Napravili smo domaću zadaću a i dalje čekamo. Ne razumijem tu birokraciju i umjetne prepreke koje se ponekad pojavljuju u procesu”, dodao je.
Crna Gora je, pak, najdalje odmakla u pregovorima otvorivši sva pregovaračka poglavlja. Crnogorska ministrica za vanjsku politiku Jovana Marović kaže da su “najizazovnija” poglavlja vezana uz okoliš, životnu sredinu i vladavinu prava.
Srbija, koja nije uvela sankcije Rusiji, usvojila je zajedničku deklaraciju u Tirani premda u njenoj prvoj točki piše da je invazija Rusije na Ukrajinu “nezakonita i neopravdana agresija”.
Kako bi izjednačila stajališta s drugim članicama i kandidatima za EU također je “izrazila predanost suverenitetu, neovisnosti, te jedinstvu i teritorijalnom integritetu” Ukrajine.
Na marginama foruma mogle su se čuti špekulacija kako bi zemlje zapadnog Balkana i Ukrajina, čiji predsjednik Volodimir Zelenskij traži trenutačni ulazak u EU, mogle zajedno ući 2027. kada počne novo sedmogodišnje financijsko razdoblje EU-a.
Dužnosnik Europske komisije koji radi sa zemljama kandidatima odbacio je takvu mogućnost.
Nema smisla ući prebrzo
“Nema smisla ući prebrzo. Zemlje ne bi bile spremne niti povlačiti novac iz fondova jer prvo moraju uspostaviti strukturu za to”, rekao je pod uvjetom anonimnosti. “No prije svega problem je politički. Trebalo bi promijeniti temeljne ugovore EU-a da odjednom toliko zemalja uđe, a tome se protive neke države članice”, dodao je.
Prošli tjedan je predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel doputovao u Sarajevo iznijevši ideju “europske geopolitičke zajednice”. Zemlje nečlanice bi se postepeno uključivale u određene sektore zajedno sa zemljama EU-a nakon što ispune postavljene kriterije, a ne da se čeka punopravno članstvo.
“Želimo usidriti regiju unutar EU-a”, kaže Alexis Hupin iz predstavništva EU-a u Albaniji.
S takvom idejom europske političke zajednice je prethodno izišao francuski predsjednik Emmanuel Macron.
“To je još uvijek tek na razini ideje, trebamo vidjeti detalje, no važno je za nas da se držimo onog što je obećano prije 19 godina u Solunu a to je punopravno članstvo”, kaže Brkić. “Jer po meni, za BiH, ali i za sve zemlje jugoistoka Europe, jedino jamstvo stabilnosti, političkog, a na kraju i gospodarskog prosperiteta, jest punopravno članstvo u EU”, dodao je.
Zemlje zapadnog Balkana već od ranije surađuju s članicama EU-a u dvjema zajednicama. Jedna je Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju a druga je Strategija za dunavsku regiju u kojoj se nalaze i Ukrajina te Moldavija. Regionalne i lokalne vlasti, sveučilišta i kompanije iz članica i nečlanica prijavljuju se za zajedničke projekte u prometu, energetici, zaštiti okoliša i turizmu te za njih dobivaju novac iz EU fondova.
U Albaniji, koja je prije 13 godina aplicirala za članstvo, sve više mladih smatra da EU nepravedno drži na odstojanju njihovu zemlju. No dužnosnik Europske komisije ne boji se potencijalnog euroskepticizma.
“I u Albaniji, ali i recimo na jugu Srbije, vidio sam da mladi žele otići raditi u države EU-a”, kaže. “Zato će oni i dalje htjeti da njihove zemlje postanu članice EU-a”.
Hrvatska je posljednja zemlja koja je ušla u EU godine 2013., a njena državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić kaže da je “važno da se napreduje kada se ispune kriteriji”. “Smatramo da Albanija i Sjeverna Makedonija zaslužuju da se u što kraćem roku s njima otvore pregovori”, izjavila je.
Brkić pak ne vjeruje da će u iduće tri godine biti proširenja EU-a.
“O datumima jednostavno nije uputno špekulirati jer se i prije par godina govorilo da će neke zemlje moći ući do 2025. a neke neće”, kaže. “To je još uvijek sve na razini špekulacija”.
