Iskusniji zemljoradnici za godinu u kojoj rodi krumpir, u narodu poznatoj kao krumpirova godina, reći će da ništa drugo neće dati urod ili barem neće biti približno dobar, piše Večernji list BiH.
Ovih dana smo u Grudama svjedočili da je situacija bolja nego lani, na nekim zemljištima i puno bolja. – Čovjek se u ovakvoj godini zapita zašto nije više posadio, pa možda da bude i za prodaju. Međutim, s druge strane, sjetimo se prošle godine kad je urod bio nikakav.
Prepolovljeni prinosi
Sve to čovjeka pokoleba jer je zemljoradnja postala kao kockanje, moraš pogađati hoće li sjeme biti zdravo, hoće li klima zadovoljiti sve kriterije… pa smo prošle godine imali izvrstan urod i kvalitetu grožđa, a ove godine to će itekako pasti, dok je s krumpirom obrnuta situacija, lani loše, ove godine dobro – priča nam jedan zemljoradnik. Ističe da klima više, očito, nije za sve kulture. – Ili treba uvoditi neke nove kulture otpornije na klimatske promjene ili potpuno odustati – smatra.
Kontaktirali smo i Seljački savez Federacije BiH. S obzirom na to da su ovih dana u Hercegovini izvađeni krumpiri, barem u onoj zapadnoj, dok se na istoku sade, pitamo ih kakva je godina što se zapada tiče. Čuveni ljubuški krumpir već je ranije došao na rod.
– Solidna je ovo godina što se krumpira tiče, malo iznad prosjeka. Istina da je bilo nešto više kiše, bolesti i truleži zbog toga, no nije to previše zabrinjavajuće. Naravno, nije sve kako bi seljak volio, no godina je za krumpir solidna ili solidnija nego inače – pričaju nam u Seljačkom savezu FBiH. Međutim, situacija s ostalim kulturama je katastrofalna. – Žitarice su problem. Mali su prinosi, kvaliteta je lošija, a uvozno je već preplavilo BiH. Bosna i Hercegovina je prebukirana žitima iz Ukrajine, a ratarsku godinu općenito možemo nazvati slabom – ističu. U Semberiji je njezin prinos prepolovljen i loše kvalitete – izjavio je Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Grada Bijeljine. Vučković je naveo da je žetva pšenice gotovo završena na 15.000 hektara oranica, a prosječan prinos je od 3 do 3,5 tona po hektaru, što je u odnosu na višegodišnji prinos manje za 40 do 50 posto.
– Otkupna cijena ovogodišnje pšenice za sada je 30 feninga i ispod je razine rentabilnosti – rekao je Vučković. A žito iz Ukrajine, ako već ne zabrani Rusija, koja uostalom nije ni produljila ugovor da žito iz zemlje koju su napali može nesmetano prolaziti, mogle bi zabraniti zemlje EU koje graniče s Ukrajinom. U svibnju EU je Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj odobrio zabranu uvoza pšenice, kukuruza, uljne repice i suncokretovih sjemenki iz Ukrajine, koji je pritisnuo cijene na njihovim tržištima i zakočio pražnjenje skladišta žitarica pred žetvu. Dogovoreni su istodobno tranzitni koridori kako bi ukrajinski poljoprivredni proizvodi mogli biti plasirani na druga tržišta, uključujući i ona u drugim članicama EU-a. Zabrana uvoza trebala bi isteći 15. rujna, a tražit će se da se to nastavi.
– Žetva kukuruza i suncokreta u Mađarskoj još nije ni počela, a u skladištima još ima ukrajinskih žitarica – nezadovoljan je mađarski ministar poljoprivrede Istvan Nagy. Mi u BiH o nekim zabranama ne možemo ni pričati jer toliko malo proizvodimo da teško možemo bilo kome parirati. A ono što proizvedemo, već smo spomenuli, uništi loša godina. I nije samo u ratarstvu godina slaba. Za kraj ostavljamo voćarstvo i vinogradarstvo, a što su nam također prokomentirali u Seljačkom savezu FBiH.
– Vinogradarstvo je napala velika bolest, kompletni vinogradi su uništeni, pojedine vinarije neće imati ništa – kažu. Mjeseci prije srpnja koji su obilovali vlagom napravili su i druge probleme. – U južnim dijelovima zemlje bilo je tuče. Uništene su breskva, nektarina…, nemamo se čime pohvaliti – komentirali su nam u Seljačkom savezu.
Model razvoja
I dok analiziramo cjelokupnu situaciju, objavljen je pravilnik za model ruralnog razvoja u 2023. od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Kroz pravilnik su precizirani uvjeti za ostvarivanje podrški za ulaganja u poljoprivredne strojeve i priključne uređaje, ulaganja u poljoprivrednu opremu za biljnu proizvodnju, stočarstvo ili ribarstvo, zatim ulaganja u rasplodnu stoku, u građevinske objekte na obiteljskim gospodarstvima, u podizanje višegodišnjih nasada te ulaganja u pripremu za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda, kao i ulaganja u građevinske objekte i opremu za prehrambenu industriju, ulaganja kreditnom linijom Razvojne banke FBiH i ulaganja u certificiranje organske proizvodnje.
Večernji List
