Znatno manji broj medicinskih radnika iz BiH odlazi na posao u Njemačku

Broj medicinskih radnika iz Bosne i Hercegovine koji odlaze raditi u Njemačku znatno je smanjen tokom prošle godine. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u 2025. godini samo 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom dobila su posao u Njemačkoj, što predstavlja veliki pad u odnosu na prethodnu godinu.

Naime, tijekom 2024. godine putem ove agencije zaposlenje u Njemačkoj pronašla su 223 medicinska radnika iz BiH.

Osim Njemačke, građani BiH uz posredstvo Agencije mogu pronaći posao i u Sloveniji, ali je i u toj zemlji prošle godine zabilježen pad broja izdatih radnih dozvola za radnike iz BiH.

Pad broja dozvola u Sloveniji

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH navode da je tijekom 2025. godine u Sloveniji izdato 12.295 radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine, dok je godinu ranije taj broj iznosio 13.436.

Za razliku od Njemačke, gdje posao mogu dobiti uglavnom medicinski radnici sa srednjom stručnom spremom, tržište rada u Sloveniji otvoreno je za širi spektar zanimanja.

Najveća potražnja, kako navode iz Agencije, i dalje je za radnicima iz građevinskog i transportnog sektora, među kojima su varioci, vozači, zidari, fasaderi i bravari.

Razlozi smanjenog odlaska

Predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske Goran Motika ističe da se ekonomske prilike u Europskoj uniji mijenjaju, ali ne u pozitivnom smjeru.

Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini i prateći ekonomski pritisci doveli su do usporavanja ekonomije u pojedinim državama EU, pa plaće više ne rastu tempom kao ranije. Upravo zbog toga, dodaje, dio medicinskog kadra iz Republike Srpske manje je zainteresiran za odlazak na rad u Njemačku.

Motika podsjeća i da su plaće medicinskim sestrama i tehničarima u Republici Srpskoj prošle godine povećane za oko 18 odsto, ali smatra da su i dalje relativno niske.

Smanjen interes za rad u Njemačkoj i Sloveniji ranije je komentirao i ekonomista Igor Gavran, koji smatra da su među glavnim razlozima slabija ekonomska situacija u EU, rast troškova života i pad životnog standarda. Također, naglašava da je značajan broj građana BiH već napustio zemlju, zbog čega se smanjuje i broj ljudi koji mogu ispuniti uvjete za rad na inozemnim tržištima.