Tržište peleta u Bosni i Hercegovini bilježi povećanu potražnju uoči nove grijne sezone, a kupci su ove godine s nabavkom krenuli ranije nego prethodnih godina. Razlog su, između ostalog, iskustva s nestašicom peleta početkom prošle grijne sezone.
Direktor Sektora za industriju Gospodarske komore Federacije BiH Almin Mališević kazao je za Fenu da je povećan interes kupaca u ovom dijelu godine očekivan, ali da je potražnja ove sezone počela rasti nešto ranije.
Prema njegovoj ocjeni, tržište trenutno djeluje stabilnije kada je riječ o snabdijevanju, iako je teško unaprijed procijeniti hoće li u narednom periodu doći do ozbiljnijih poremećaja u lancima isporuke.
Kupci trenutno mogu birati između većeg broja domaćih proizvođača i distributera, dok razlike u cijenama ovise o kvaliteti peleta, certifikaciji, načinu pakiranja, lokaciji te troškovima transporta i distribucije.
Na domaće tržište značajno utječu i kretanja u Europi, posebno izvoz peleta u zemlje Europske unije. Zbog toga se i cijene u BiH u određenoj mjeri formiraju pod utjecajem regionalnih i europskih tržišnih trendova.
PREPORUKA ZA VAS
Mališević navodi da je rast cijena rezultat više faktora – od skuplje drvne sirovine i energenata do većih troškova transporta, ambalaže i radne snage. Istovremeno, povećana potražnja na europskom tržištu proizvođačima otvara veće mogućnosti za izvoz, što također utječe na domaće cijene.
Iz Gospodarske komore Federacije BiH trenutno ne raspolažu informacijama koje bi ukazivale na narušavanje tržišne konkurencije ili dogovoreno usklađivanje cijena među proizvođačima. Na tržištu posluje veći broj proizvođača različitih kapaciteta, a cijene ovise o kvaliteti proizvoda, troškovima proizvodnje, lokaciji i poslovnoj politici pojedinih kompanija.
Prema javno dostupnim podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene zabilježene 22. srpnja kod proizvođača uglavnom su se kretale od 500 do 680 KM po toni, dok su kod trgovaca bile između 620 i 870 KM po toni.
Do početka grijne sezone očekuju se uobičajene sezonske promjene cijena. Moguće su određene korekcije zbog povećane potražnje, ali trenutno nema pokazatelja koji bi upućivali na nagle i nekontrolirane promjene.
Kada je riječ o snabdijevanju, Mališević ne očekuje nestašicu peleta na domaćem tržištu. Bosna i Hercegovina, kako navodi, raspolaže razvijenim proizvodnim kapacitetima koji mogu odgovoriti potrebama domaćih kupaca.
Kupcima je preporučio da nabavku planiraju prije početka intenzivne grijne sezone, kada je ponuda veća, izbor proizvoda širi, a cijene su najčešće povoljnije.
Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim šumskim resursima, a domaća drvna industrija ima kapacitete za proizvodnju peleta koji premašuju potrebe domaćeg tržišta. Ipak, za dugoročni razvoj sektora ključno je održivo upravljanje šumskim resursima i osiguravanje dovoljne količine drvne sirovine za prerađivačku industriju.
Mališević ističe kako bi dugoročni prioritet trebala biti finalna prerada drveta, dok pelet ima važnu ulogu u iskorištavanju ostataka iz drvoprerađivačke industrije. Na taj način povećava se učinkovitost korištenja drvne sirovine i doprinosi razvoju cirkularnog gospodarstva.
Tržište peleta u BiH posebno je došlo u fokus tijekom energetske krize 2022. godine, kada je zbog povećanog izvoza i poremećaja na europskom tržištu došlo do snažnog rasta cijena i straha od nestašice. Tada su vlasti uvele i privremena ograničenja izvoza ovog energenta.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prvoj polovici 2025. godine iz BiH je izvezeno 38,76 milijuna kilograma peleta, vrijednog 12,84 milijuna KM. U istom razdoblju prethodne godine izvoz je iznosio 24,6 milijuna kilograma, u vrijednosti od 8,56 milijuna KM. Najvažnija izvozna tržišta bh. peleta su Slovenija, Italija, Hrvatska i Srbija.