Pronaći stan za dugoročni najam u većim gradovima Bosne i Hercegovine postaje sve teže. Cijene najma konstantno rastu, dok je ponuda stanova sve manja, zbog čega podstanari često nemaju mnogo prostora za izbor ili pregovaranje. Istovremeno, odnosi između stanodavaca i najmoprimaca često nisu jasno uređeni, što dodatno komplicira situaciju na ionako osjetljivom tržištu.
U praksi se mnogi i dalje oslanjaju na usmene dogovore, bez pisanih ugovora koji bi jasno definirali prava i obaveze obje strane. Zbog toga svaka nejasnoća može lako dovesti do nesporazuma ili konflikta.
Usluga ne prati cijenu
Studentica Dora Relota iz Mostara kaže kako su stanovi svake godine sve skuplji, a kvaliteta često ne opravdava traženu cijenu.
– Stanovi su svake godine sve skuplji, i moji prijatelji su imali loša iskustva sa stanodavcima, gdje bi imali jednu cijenu pa bi je promijenili u posljednji tren. Mogu reći da izdaju stanove koji su jako loši za visoku cijenu, što stvarno ne vrijedi – objasnila je za BHRT.
PREPORUKA ZA VAS
Dodaje kako studenti najčešće moraju birati između dobre lokacije i kvalitetnijih uvjeta stanovanja. Stanovi bliže fakultetima obično su skuplji, dok niža cijena najčešće znači udaljeniju lokaciju ili slabije opremljen prostor.
S pravne strane situacija je također prilično složena. Odvjetnik Faruk Ćupina za isti medij objašnjava kako su pravne okolnosti često komplicirane jer postoji razlika između formalnog vlasništva nad stanom i njegovog stvarnog korištenja. Zbog toga sporovi između stanodavaca i najmoprimaca nisu rijetkost, osobito kada odnosi nisu regulirani pisanim ugovorom.
Dodatni problem predstavlja i sve veći broj stanova koji se izdaju na dan. Takav način iznajmljivanja vlasnicima često donosi veću zaradu, ali dugoročno smanjuje broj stanova dostupnih onima koji traže stabilan najam.
Iako ugovor o najmu pruža veću sigurnost i stanodavcima i podstanarima, mnogi ga izbjegavaju zbog administrativnih procedura ili poreznih obveza. Zbog toga tržište najma ostaje djelomično neregulirano, a najveći rizik često snose upravo najmoprimci.
Da situacija nije ništa bolja ni u Sarajevu, potvrđuje zaposlenica srednjih godina, majka dvoje djece.
– Stan za četveročlanu obitelj, kolika je moja, gotovo je nemoguće naći ispod 1000 KM na pristojnoj lokaciji. Kada se na najam dodaju režije, vrlo brzo shvatite da jedna prosječna plaća odlazi samo na stan i osnovne troškove – kaže.
Aktivno tržište i stalna neizvjesnost
Ona ističe kako je problem i stalna nesigurnost.
– Nikada ne znate hoće li vlasnik podići cijenu ili odlučiti prodati stan. Teško je planirati dugoročno kada nemate sigurnost.
Slična situacija bilježi se i u Banjoj Luci, gdje je tržište nekretnina vrlo aktivno, a potražnja posebno velika za stanovima manje i srednje kvadrature. Cijene uvelike ovise o lokaciji i opremljenosti stana.
– Cijene novogradnje kreću se od 2800 KM za Šargovac do 7000 KM u središtu grada. Govorim o novogradnji – kaže Miljan Đurica, agent za nekretnine.
Ako se odlučite za najam, cijene manjih i srednjih stanova kreću se između 500 i 1000 KM, dok luksuzniji stanovi dosežu i do 2000 KM. Garsonijere, ovisno o starosti zgrade i opremljenosti, najčešće se iznajmljuju između 350 i 550 KM.
Slični trendovi primjećuju se i u Sarajevu i Mostaru – cijene rastu, ponuda dugoročnog najma se smanjuje, a podstanari se sve češće pitaju koliko je ovakav rast cijena dugoročno održiv, piše Večernji list.
