Rast cijena u BiH može zaustaviti samo izvanredno stanje
Više nije vijest da jedna litra jestivog ulja stoji 2,50 KM, sada za nju treba izdvojiti od 15 do 20 feninga više, dok je cijena pilećeg filea u pojedinim trgovačkim lancima prešla 10 KM.
Sve su to jaki udari na standard bh. građana u doba pandemije koronavirusa, a što će tek biti ako se obistine najave da će zbog poskupljenja brašna i goriva skočiti i cijene peciva? – Zovu nas ljudi, ogorčeni su, preciznije rečeno bijesni, čestim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica. Mi im ne možemo nikako drukčije pomoći osim saslušati ih i posavjetovati – kaže Edin Pašić iz Udruge potrošača Sarajevske županije.
Objašnjava da su sva ova poskupljenja, pa i ona koja će uslijediti, u skladu sa zakonom.
– U BiH je tržišna ekonomija, što podrazumijeva slobodno formiranje cijena, izuzev kada je u pitanju električna energija, koju kontrolira FERK, te komunikacije, koje regulira RAK. Osim toga, uvoznici i distributeri nafte i njezinih prerađevina dužni su samo najaviti poskupljenje. Ako gledamo iz kuta kompanija, postoje ekonomski razlozi za poskupljenja.
Recimo, ako je neka tvrtka ranije prodavala 100 litara ulja u nekom razdoblju, a sada samo 50, ona će taj minus htjeti nadoknaditi povećanjem cijene. To je legalno – ističe Pašić.
Međutim, u tom trenutku mora reagirati država, smatra on. – Prošle godine u razdoblju ožujak – svibanj imali smo izvanredno stanje koje je omogućavalo da se donesu određene mjere kojima se ograničavala marža uz zabranu dizanja cijena osnovnim životnim namirnicama. Objektivno, mi živimo u izvanrednom stanju, nenormalnom dobu i država, u ovom slučaju FBiH, morala bi reagirati. Ovo je vrijeme koje se ekonomskim rječnikom naziva staglafacija, naše gospodarstvo je u padu uz prisutnu inflaciju – kaže Pašić.
Marin Bago iz mostarske udruge potrošača Fortuna također upire prst u državu. – Imamo situaciju da u Bosni i Hercegovini proizvedemo svega 20 do 30 posto hrane koju konzumiramo, a sve ostalo uvozimo. Gdje je tu logika? – zaključuje Bago za Faktor.
