Nakon što je Federalni parlament usvojio izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji, sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske upućen je u proceduru usvajanja.
Kako piše Fokus, očekuje se da bi ga Vijeće ministara BiH moglo usvojiti već narednog tjedna, dok je potpisivanje planirano krajem mjeseca u Dubrovniku.
Usvajanjem zakona stvaraju se preduvjeti za izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd – Novi Travnik/Travnik, uz dodatne pravce kroz Posušje, Grude, Široki Brijeg i Mostar. Planirani su i odvojci prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, kao i prema Čapljini, te dodatni pravac Kladanj – Tuzla.
Novi energetski pravac
Projekt uključuje dopremu plina iz Hrvatske, odnosno LNG terminala na Krku, ali i izgradnju nove energetske infrastrukture koja će povezati plinski i elektroenergetski sustav.
Kao investitor u zakon je uključena američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koja već ima predstavništvo u Sarajevu.
PREPORUKA ZA VAS
Detalji sporazuma
Prema nacrtu sporazuma, obje strane obvezne su uskladiti sve faze projekta, od planiranja do izgradnje, uz nadzor koji će se provoditi prema nacionalnim i međunarodnim pravilima.
Imovinskopravna podjela bit će definirana prema državnoj granici, odnosno na točki interkonekcije između Hrvatske i BiH na pravcu Zagvozd – Posušje.
Za provedbu sporazuma zaduženi su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Ministarstvo gospodarstva Hrvatske, dok će realizaciju projekta u BiH voditi Vlada Federacije BiH.
U sporazumu je navedeno i da će strana koja eventualno odustane od projekta snositi troškove i odgovornost za nastalu štetu, dok će se eventualni sporovi rješavati pregovorima ili diplomatskim putem.
Projekt Južne interkonekcije smatra se jednim od ključnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i povezivanja s europskim energetskim sustavom.
