Tko pravi nerede na njemačkim ulicama

Masovni i nasilni ulični neredi u Stuttgartu i mjesec dana kasnije u Frankfurtu šokirali su Njemačku.

“Što se to događa u njemačkim gradovima?”, pita se “Frankfurter Allgemeine Zeitung” u članku o masovnim uličnim neredima u Stutgartu i Frankfurtu, prenosi DW.

U Stuttgartu su 21. lipnja, u noći između subote i nedjelje izbili nemiri u kojima je sudjelovalo više stotina ljudi. Slike do tada neviđenog nasilja, razbijanja izloga, krađe i sukoba sa policijom šokirale su Njemačku.

Masovni neredi

“Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) piše da je “do kraja srpnja kriminalistička policija u Stuttgartu identificirala 50 osumnjičenih, među njima dvije žene, od kojih je 28 iz samog Stuttgart, a 16 iz okruženja. Od njih 50, osmoro nije imalo migrantsku pozadinu, 20 nisu njemački državljani, već su iz Nigerije, Afganistana, Iraka, Portugala, Hrvatske, Grčke, Bosne i Hercegovine, Poljske, Rumunjske, Maroka, Somalije i Letonije. Nekoliko osumnjičenih imaju pravo na privremeni boravak u Njemačkoj. Radi se o osobama koje su ušle u zemlju tijekom izbjegličke krize tijekom 2015/2016.“

“Usprkos tome što je policija poslije toga pojačala nazočnost u centru Stutgartta, u noći između 10. i 11. srpnja je ponovo izbilo nasilje, doduše u manjem obojmu. Uhićeno je 11 osoba, nekoliko je povrijeđeno, među njima i policajci koji je bilo više od 200”, prenosi javni servis SWR.

U Frankfurtu je do masovnih nereda i sukoba s policijom došlo u noći između 18. i 19. srpnja.

Slično kao u neredima u Stutgarttu, masa od 500 do 800 ljudi je klicala i aplaudirala kada bi flaša ili kamenica pogodila policiju.

“Tijekom nereda u Frankfurtu uhićeno je 39 osoba. Prema policiji, osim jedne žene, radi se isključivo o muškarcima starosti od 17 do 23 godine. 27 uhićenih su njemački državljani, ali u većini slučajeva migrantskog porekla, kako kaže policija. Dvanaest ljudi je iz drugih zemalja, poput Sirije, Turske, Maroka i Španjolske. Većina njih je poznata policiji, između ostalog i zbog nanošenja tjelesnih povreda, krađe ili kaznenih djela sa drogom. Dvadeset devet osumnjičenih ne živi u Frankfurtu”, prenosi javni servis tagesschau.de.

Nadzorne kamere i više policije

Prema “Stuttgarter Zeitung”, u centru Stuttgarta će biti postavljeno 30 nadzornih kamera. Frankfurt je također reagirao i snažno povećao nazočnost policije.

Tomas Blizener, direktor Instituta za kriminalistička istraživanja u Donjoj Saksoniji (KFN), rekao je za Focus online da mjere koje poduzima policija “vjerojatno služe za odvraćanje potencijalnih nasilnika”.

Međutim, on ne vjeruje da će video nadzor spriječiti ulične nerede. Sigurnosne kamere sprečavaju samo namjerne prekršaje, poput krađe automobila.

Prema istraživanju, kamere ne sprečavaju ekscese nasilja.

Povećanje policijske nazočnosti je mač sa dvije oštrice, objašnjava Blizener.
Studije demonstracija pokazale su da nazoćnost velikog broja dobro opremljenih policajaca može da provocira napade, a ne da ih obuzda.

Jerg Kincig, šef Kriminološkog instituta u Tibingenu, kaže da razumije pojačanje policijskih snaga na ulicama Frankfurta.

Ali on također misli da snažna nazočnost policije ne može biti trajno rešenje.

Kincing rješenje ne vidi u pooštravanju sigurnosnih mjera, već u borbi protiv uzroka.

Bez perspektive

“Opasno je kada mladići ostaju prepušteni sami sebi i bez perspektive”, rekao je on za Focus online.

“Frankfurter Allgemeine Zeitung” prenosi riječi Dizen Tekal koja je osnovala inicijativu German Dream, “kako mladi ne bi skrenuli na pogrešan put”. Ona kaže da su uzroci nasilja raznoliki i da je činjenica da mnogi koji su učestvovali u neredima imaju migrantsku pozadinu.

“Ali to što neko postaje kriminalac nema nikakve veze sa porijeklom, već sa socijalnim uslovima. Tome treba dodati i socijalizaciju. Ovi mladi muški migranti odrastaju u dva različita svijeta. Kod kuće je svijet dijelom orijentalan, patrijarhalan. To ide ruku pod ruku s velikim pritiskom. A onda ovi mladići izlaze napolje i ponašaju se upravo suprotno onome kako se od njih očekuje kod kuće. Želje su ogromne, a mogućnosti minimalne”, kaže ona za FAZ.

Ona ističe da ne želi da opravda nerede. I za nju, koja je dijete migranata, jasno je da se nasilje ne smije tolerirati.

“Ali kada na njemačkim ulicama dolazi do takvih nereda, a uvjerena sam da će se to povećati, onda se moramo pitati gdje smo zakazali”, istakla je Tekal.

Ona ukazuje da nedostaje kultura dolaska koja jasno daje do znanja “ovo je vladavina zakona, ovo je naša policija, ovo su jednaka prava muškaraca i žena, ovo su homoseksualci, to se ovdje poštuje”.

Tekal ukazuje da kada zemlja prima ljude, mora se postaviti pitanje da li prihvaćaju njen sustav vrijednosti.

Drugačiji mentalitet reda

To ne možemo učiniti kada odobrimo azil, ali vjerojatno je minimum da se i onaj ko dođe ovdje pridržava pravila.

“Potreban vam je drugačiji mentalitet reda i zakona, ali i jasno opredjeljenje za ovu zemlju sa pravima i mogućnostima koje ona nudi. Za svu djecu – bez obzira na njihovo ime ili religiju, moraju se stvoriti iste mogućnosti. Znamo da to sada nije tako, da postoje nedostaci, na primjer na tržištu stanova ili na tržištu rada”, naglašava ona.

FAZ dalje prenosi njenu procjenu da je kriza nastala zbog pandemije korone samo je još pogoršala tu situaciju i povećala nejednakost. “Činjenica da se novac ali i mogućnosti tako neujednačeno raspodjeljuju, izaziva frustracije. Tako svaka koliko-toliko inteligentna mlada osoba koja ima osjećaj da može nešto, ali je spriječena u tome, razvija u sebi frustraciju i bijes”, smatra ona.

Kriminolog Kristijan Fajfer za FAZ također govori o gubitnicima u krizi korone.

“Među mladima, a naročito među migrantima, ima mnogo onih koji rade na crno. Socijalno slabiji dio društva je postao još slabiji, a time uzrokovana frustracija kod mladih je spojena sa činjenicom da su osuđeni na pasivnost. I onda vikendom dolazi do izljeva. Mladići više nisu u stanju da se nose sa svojom snagom. Nema klubova za ples, sportskih treninga i oni fizički nemaju ventile”, objašnjava Fajfer.

Vikend problematičan

FAZ piše da se to poklapa sa procjenom policije.

“Vikend je uvijek bio problematičan”, kaže zamjenik predsjednika sindikata policije Jerg Radek i objašnjava da su mogućnosti za zabavu ograničene.

Klausjirgen Mauh je socijalni radnik u Stuttgartu i posljednjih tjedana je sa mladima mnogo pričao o neredima, prenosi FAZ.

On kaže da su događaji u Americi također igrali važnu ulogu.

“Mladi su svjesni da američka policija ne može da se usporedi sa njemačkom policijom, ali uvijek se identificira zajednički element: zbog našeg izgleda u javnom prostoru nas češće kontroliraju od ostalih. Stav mnogih mladih je – policija je zaslužila da joj se jednom desi i tako nešto”, kaže Mauh.

On ocjenjuje da, zajedno sa drugim razlozima za nasilje, alkohol također igra veoma važnu ulogu.

Odgovori