Uskrsni običaji: Veliki petak
Veliki petak je dan zapovjednog posta i nemrsa. Smatralo se pred Bogom izuzetno vrijednim moliti Isusove krunice, koliko se stigne izmoliti. Najbolji je zavjet ako se izmole do podne 33 Isusove krunice (jedna se sastoji od molitve Vjerovanja, tri desetka Očenaša, a nakon svakog desetka se izmoli Zdravomarija i Slava Ocu), što bi rijetkima uspijevalo. Na Veliki petak bi, više nego u druge dane u korizmi, pjevali Gospin plač te Puče moj.
Bio je običaj da na Veliki petak, kao i na Markovdan, nitko ne radi na svojoj njivi, nego je bilo poželjno taj dan pomoći siromašnima, posebno u sijanju i oranju. Čak bi se običavalo ponijeti i sjetveno sjeme kojim bi se zasijalo njivu. Inače se nije radilo u polju ni tesarski radovi. Na Veliki petak iako je bio post i nemrs pilo se za ručak vino. U crkvi se taj dan kantala (pjevala) Muka, te se ljubio križ. Zanimljivo je i to da su djeca u svetom trodnevlju donosila u crkvu šarene drvene šibe, pa bi za vrijeme pjevanja Muke oni počeli čegrtati i lupati šibama o crkvene stepenice što bi dizalo veliku buku.
Na Veliki petak, vjerojatno i u Velikom tjednu, pa možda i tijekom čitave korizme, mogla se čuti brojkavica Pivčići pivaše:
Pivčići pivaše,
Mariju buđaše.
Ustaj, Divo Marijo,
Sin ti se rodio
i po polju hodio,
zlatnu krunu nosio.
Džudije ga sritoše,
zlatnu krunu skidoše,
a trnovu staviše.
Dokle trnci dopiraše,
tuda kapi kapijaše,
tuda ruže cvatijaše.
Bog posla tri anđela
da tu ružu berijaše,
u ktice kitijaše,
u vinčiće vinijaše
i prid Boga donosiše.
uskoplje.weebly.com
