Vertikalni povrtnjaci u Danskoj dosežu nove visine

Danski stručnjaci rade na transformiranju industrijske hale bez prozora nedaleko od Kopenhagena u najveću europsku vertikalnu farmu. Na četrnaestokatnim skelama, koje će sezati od poda do stropa za početak će uzgajati salatu, kelj i začinsko bilje.

Svrha ovakvog sustava uzgoja povrća je zauzeti manje prostora nego što je to slučaj u tradicionalnom kultivacijskom pristupu. Biljke će objasjavati LED ultraljubičaste zrake koje će oponašati sunčevu svjetlost.

Danski stručnjaci rade na transformiranju industrijske hale bez prozora nedaleko od Kopenhagena u najveću europsku vertikalnu farmu. Na četrnaestokatnim skelama, koje će sezati od poda do stropa za početak će uzgajati salatu, kelj i začinsko bilje.

Svrha ovakvog sustava uzgoja povrća je zauzeti manje prostora nego što je to slučaj u tradicionalnom kultivacijskom pristupu. Biljke će objasjavati LED ultraljubičaste zrake koje će oponašati sunčevu svjetlost.

“Ovakvim pristupom nudimo održiviji način proizvodnje hrane tijekom cijele godine i lokalno, a da pritom ne narušavamo prirodu”, rekao je Reutersu osnivač tvrtke Nordic Harvest, Anders Riemann.

Po podacima Svjetske banke za potrebe poljoprivrede se godine 2016. u svijetu eksploatiralo 37 posto zemljišne mase na našem planetu.

Klimatske promjene i brojni sukobi ugrožavaju dostupnost zemljišta za uzgoj hrane, a po podacima Svjetskog programa za hranu, četvrtina obradivih površina u svijetu je uništena, što uvelike utječe na sigurnost kada je posrijedi njezina proizvodnja.

Danska vertikalna farma, podignuta u hali od 7000 četvornih metara, najprije će se usredotočiti na proizvodnju začinskog bilja, kelja i salate, no stručnjaci kažu da će za dvije godine ondje moći proizvoditi i bobičasto voće, a za pet do deset godina i korjenasto povrće.

Golemu vertikalnu farmu u suradnji su razvile tvrtke Nordic Harvest i tajvanska grupa YesHealth, a nadaju se da će već od iduće godine uspjeti proizvoditi oko 1000 tona povrtlarskih kultura godišnje.

Odgovori