Obvezan predškolski odgoj u SBŽ: Troškove snosi Ministarstvo
Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u Županiji Središnja Bosna konačno je usvojen u srpnju 2017. godine no nažalost u potpunosti još nije zaživio. S obzirom da je u tijeku upis djece u školu, ova tema predškolskog odgoja je ponovno aktualna.
Potpuna primjena, točnije, odredba o obveznosti predškolskog odgoja počet će se primjenjivati sljedeće godine a ove, kao i prošle, to ostaje na razini mogućnosti, kazao je za ArtInfo resorni ministar Bojan Domić.
Da mu je u ruke predan “vruć krumpir” dokazuje i ova tema jer brojni su problemi u Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i športa SBŽ.
Spomenuti zakon tako zasad nema podzakonski usvojenih akata stoga je njegova provedba u praksi još uvijek otežana, slažu se naši sugovornici, točnije sugovornice, ravnateljice predškolskih ustanova na području SBŽ. No prije podzakonskih, ministar najavljuje i izmjenu samog zakona koji kako je kazao mora ipak biti malo fleksibilniji.
Naime, SBŽ je jedna od rijetkih, ako ne i jedina Županija koja dosad nije imala uređenu ovu oblast. Obvezna predškolska nastava je u svijetu sasvim normalna stvar no kod nas i dalje ovisi o dobroj volji ili pak češće, financijskoj mogućnosti roditelja. Kako bi se to promijenilo, donesen je spomenuti Zakon, a već dvije godine se polako stvaraju uvjeti za njegovu potpunu primjenu, odnosno uvođenje obaveznog predškolskog odgoja za svu djecu.
Tako će od sljedeće godine, u godini pred polazak u osnovnu školu predškolski odgoj i obrazovanje biti obvezan za svu djecu predškolskoga uzrasta. Zakon predviđa minimalno 150 sati no ministar najavljuje i mogućnost povećanja. Cilj je predškolskoga odgoja i obrazovanja poticanje tjelesnoga, intelektualnoga i socio-emocionalnoga razvoja, komunikacije, kreativnosti i stvaralaštva djece, učenje zasnovano na iskustvu i interesiranjima, stjecanje novih iskustava i proširivane znanja o sebi, drugim ljudima i svijetu potrebnih za daljnje obrazovanje i odgoj te uključivanje djece u društvenu zajednicu, poštujući i uvažavajući prava i mogućnosti djece. Jednostavno, cilj je omogućiti svoj djeci barem donekle jednako polazište i pripremu za školu i ono najvažnije, što bolje ih socijalizirati i pripremiti za obaveze koje ih čekaju.
Ljiljana Pranjković-Kovač, predsjednica je Udruge predškolskih radnika FBiH, predsjednica Aktiva ravnatelja predškolskih ustanova u SBŽ, članica Upravnog odbora Balkanskog udruženja predškolskih radnika te ravnateljica JU “Dječji vrtić” u Vitezu, stoga teško da ima pozvanije osobe za sugovornika na ovu temu.
Ravnateljica Pranjković-Kovač je pozitivna glede funkcioniranja ovog Zakona jer kako kaže, isti jednostavno mora zaživjeti no svjesna je, ključ su ipak financije.
“Postoje razne strane organizacije koje su zainteresirane pomoći i našoj Županiji da ovaj Zakon što prije i bolje zaživi. Razni su modeli kojima se predškolsko obrazovanje može provesti na apsolutno cijelom području jedne općine jer su ruralna područja uvijek zakinuta a postojeće ustanove već prebukirane. Angažirati se za ove potrebe može i struka koja trenutno nema zaposlenje, volonteri, studenti završnih godina”, kazala je Pranjković-Kovač te najavila i okrugli stol baš na ovu temu naredni mjesec.
“Konkretno u Vitezu, s postojećom infrastrukturom pokrili smo sigurno 80% o djece koja su kontinuirano ili barem određeno razdoblje prošla kroz vrtiće, no postoji i određen postotak roditelja koji još uvijek kalkuliraju i zbog toga moramo nastaviti raditi na promjeni svijesti”, dodala je te spomenula i određene “posebne” kategorije djece poput djece s određenim posebnim potrebama, posebno nadarenoj djeci ili pak djeci manjinskih zajednica poput romske, a od koji svi zaslužuju određenu posebnu pažnju.
Kada je riječ o financijama, obvezna predškolska nastava roditelje neće koštati nego će troškove pokrivati Ministarstvo a roditelji bi sami trebali odlučiti gdje će dijete upisati. No kada je riječ o financijskoj održivosti predškolskih ustanove, Pranjković-Kovač ipak navodi određene probleme ali i neujednačenosti s obzirom da se radi kako o javnim tako i o privatnim ustanovama koje onda uglavnom ovise o dobroj volji lokalnih zajednica jer kako kaže, uplata roditelja se odnosi na troškove djeteta, i Ministarstvo mora preuzeti ozbiljniju odgovornost u ovom dijelu.
No, ministar je kako kaže odlučan urediti ovu oblast stoga je samo ove godine u Proračunu Županije predviđeno pola milijuna KM za ovaj projekt prilagodbe uvođenja obaveznog predškolskog odgoja. Osim na sufinanciranje, sredstva se troše i na prilagodbu i osposobljavanje prostorija za ovu namjenu s naglaskom na ruralna područja.
“Cilj je dugoročno omogućiti otvaranje novih vrtića i izvan gradskih središta te kroz Zakon omogućiti i edukacije osoblja, općenito poboljšati kvalitetu rada te uvesti reda u cijelu oblast”, kazao je.
Dječji vrtić “Sv. Franjo” u Kiseljaku ranijih se godina uključivao u projekte omogućivanja djeci koja nisu korisnici ove ustanove, pružanje usluga predškolskog obrazovanja na određeno razdoblje no prema riječima direktorice vrtića, s. Jelenke Puljić, to im je sve teže s obzirom da su kapaciteti popunjeni. Ovu mogućnost ne odbacuje, dapače, jer se kako kaže, ista dokazala vrlo učinkovitom pa i na manjem broju sati, te su djeca pokazala ogroman napredak u vidu socijalizacije ali i općenito sigurnosti i samostalnosti.
“Ključan je kontinuitet”, naglašava s. Jelenka kada su u pitanju djeca te roditelji koji ih upisuju na ove aktivnosti a s druge strane, kada je u pitanju Zakon i Ministarstvo, naglašava potrebu komunikacije i dogovora ali i sustavnog pristupa problemu kojem se prvenstveno mora analitički pristupiti kako bi se uvidjela potreba a zatim i pronašlo adekvatno rješenje.
“Imali smo slučajeva kada bi škole odnosno ravnatelji reagirali pa prije početka školske godine molili da se određena djeca prime na neko vrijeme i rezultati su zaista zadovoljavajući” kazala je s. Jelenka te dodala kako ona uvijek izdvaja i emocionalnu dimenziju u radu s ovako malom djecom ali i nužnost osiguravanja financijskih sredstava za bilo koje dugoročnije rješenje.
Što se tiče tekuće godine, velik broj vrtića i ustanova je već raspisao pozive roditeljima za upis djece na besplatno predškolsko obrazovanje sukladno javnom pozivu Ministarstva za financiranje istog na određen broj sati s obzirom da je, kako smo već naveli, u tijeku i dalje svojevrsno eksperimentalno razdoblje. Jedna od takvih ustanova je i JU Dječji vrtić “Zvončić” Gornji Vakuf – Uskoplje na čijem je čelu mlada Tijana Barnjak. Ona pak navodi dobru suradnju sa lokalnom zajednicom zahvaljujući kojoj je i prije provođen ovaj projekt no s druge strane i brojne probleme koje njene kolegice imaju diljem Županije a koje su se, zbog povećanog broja odziva djece, na razne načine same morale snalaziti kako bi projekte isfinancirale. Tijana kako kaže, preferira više sati u jednom danu kada su u pitanju “vanjska djeca” koja pohađaju ovaj obvezni dio nastave upravo zbog praktičnosti roditelja kojima je djecu nezgodno dovoditi na samo jedan ili pak dva sata u danu makar i na određeno razdoblje.
Da sumiramo, od sljedeće godine roditelji djece koja prethodno nisu pohađala neki oblik vrtića, u godini pred polazak u školu, morat će upisati dijete u jednu od ustanova predškolskog odgoja (javnu ili privatnu ili eventualno u za to opremljenu školu) na minimalno 150 sati i to o trošku Ministarstva. Nastava je, barem prema trenutnom prijedlogu Zakona predviđena jednom ili više puta u tjednu, u maksimalnom dnevnom trajanju od tri sata, a u ukupnom trajanju od, minimalno, 150 sati ili će ih sljedovati novčana kazna.
Mogućnost sudjelovanja u ovom projektu imat će sve predškolske ustanove, javne ili privatne, naravno uredno registrirane. Ono u čemu se svi sugovornici slažu je da je primjena Zakona nužna no da pred sobom imaju još određeno vrijeme da isti maksimalno “poprave” ali i stvore što bolje preduvjete za njegovu provedbu. Jer, kako je kazala jedna od sugovornica, “ipak svoje najveće blago ostavljamo upravo u ovim ustanovama”.
